inmediasres Interview Zabava

Ante Radonić – interview među oblacima i život u svemiru

Jedno od lica načelno iz sjene koje već godinama ima kultni status među radio slušateljima i ljubiteljima kvalitetnih i sadržajnih emisija, Korčulanin je Ante Radonić. Čovjek je koji pristupom, znanjem, načinom prenošenja predmeta svog interesa publici i slušateljima čini razliku među sadržajem. O njegovim interesima, strastima, pogledu prema gore u visine, popričali smo uz launch novog DOP Magazina.

* Zaljubljenik ste u fiziku i čovjek s velikim pokloništvom na konto svojih ukazanja u radio eteru u emisiji “Andromeda”. Što je prethodilo? Ako nas možete uvesti u formativni period od fakulteta nadalje, približiti svoj razvojni put i što Vas je privlačilo znanosti i svemiru?

Nisam znanstvenik, samo se bavim edukacijom i popularizacijom znanosti. Još u osnovnoj školi u Korčuli zainteresirao sam se za astronomiju, astronautiku i raketnu tehniku. Svemirske letove pozorno pratim od osmog razreda. Uspjesi u području čovjekovih letova u svemir i letovi međuplanetnih sondi posebno su me nadahnuli da se zanimam za znanost, tehniku i tehnologiju. Promatranje nebeskih objekata golim okom i durbinom, uz karte neba, privukli su moj interes za astronomiju i astrofiziku. Po dolasku u Zagreb učlanio sam se u Astronomsko-astronautičko društvo Zagreb i u Astronautičko-raketni klub Zagreb. Tamo sam se odmah počeo baviti edukacijom. 43 godine radio sam kao voditelj planetarija sa odjelom Astronautika u “Tehničkom muzeju Nikola Tesla” u Zagrebu. Održao sam preko 20 tisuća predavanja u planetariju, najviše za školske grupe i ekskurzije. Održao sam preko 800 javnih predavanja, velik broj njih u tridesetak gradova i mjesta širom Hrvatske. Kroz sva ta desetljeća budno sam pratio dostignuća i otkrića vezana za svemir. Komentirao sam mnogo za radio i televiziju a najviše u emisiji “Andromeda” koja je na HR 2 krenula prije 20 godina, 1997. g.
* Koliko je znanost i astronomija (ne, astrologija, op.red.) inspirativna za mladog čovjeka kao izbor zanimanja u brzopotrošno vrijeme? Što na svojim predavanjima kažete ljudima kad im prenašate svoju strast? Ili je sve rečeno vjernim slušateljima Andromede…
Svemirska istraživanja prava su inspiracija za mlade da se zainteresiraju za prirodoslovne i tehničke znanosti. Mladima treba pružati mogućnosti da se upoznaju sa suvremenim dostignućima i to može u njima usaditi žar za boljim učenjem matematike, fizike, kemije, biologije. Što se mladi ranije zainteresiraju, to bolje. Mladima kažem, ako budu izvrsni, najbolji u određenom području, pružaju im se velike mogućnosti. Neki od nadarenih možda će jednog dana konstruirati instrumente i uređaje za istraživanje drugih nebeskih tijela, neki će možda jednog dana postati astronauti. Trebaju samo težiti ka najboljem, ka najizvrsnijem.
* Nedostaje li našim TV postajama emisija o svemiru i jeste li imali ponuda u tom smjeru…biste li ih prihvatili da imate otvoreno na stolu raditi Andromedu u video obliku?
Uvijek nam nedostaje na radiju i televiziji emisija iz znanosti i tehnologije. Uvijek rado prihvatim kada imam priliku da gostujem u nekoj emisiji. Na televiziji bi nam svakako dobro došla redovita emisija o svemirskim istraživanjima. Tu sam uvijek spreman pomoći.
* Koje su Vaši predmeti interesa i strasti kad je nauka u pitanju? Korespondiraju li s Vašim medijskim ukazanjima ili postoje neki skriveni djelići Vašeg interesa?
Posebno pratim svemirske letove, tehnička rješenja kod raznih raketa-nosača od svemirskih agencija širom svijeta, razvoj privatnih tvrtki i njihovih raketa i svemirskih brodova. Tehničke karakteristike svemirskih brodova i njihove mogućnosti. Danas je izuzetno velik broj tipova raketa-nosača koje se širom svijeta nude za potrebe komercijalnih lansiranja satelita. Dobro sam upoznat sa tehničkim rješenjima za spuštanje svemirskih letjelica na druga nebeska tijela. Razvoj novih sustava za pogon svemirskih letjelica. Slijedeće godine po prvi put astronauti bi trebali poletjeti u svemirskim brodovima privatnih svemirskih tvrtki. Slijedeće godine također bi mogli početi suborbitalni turistički letovi do 100 km visine, to će biti balistički letovi do ruba svemira.

* Jeste li poklonik SF-a u literaturi i filmu? I ako jeste koja bi bili najdraža djela iz oba segmenta da su Vas impresionirala?
Privlačan mi je SF ali toliko puno svakodnevno pratim tekuća zbivanja da sam zanemario SF, ne ostavljam vremena za SF, privlačniji su mi stvarni događaji u svemirskim misijama. Svakodnevno pratim raznovrsne svemirske programe i misije. Toga ima toliko puno. Od filmova izdvojio bih “2001. odiseja u svemiru”. Od romana ne znam.
* Kao ljubitelj astronomije (astronom, ne astrolog, op. red.)  kako gledate na čestu pojavu pulp percepcije neba i prostituiranje i površno čitanje neba u medijima? Čini li to štete ozbiljnom pristupu ili su ljudi generalno skloni pričanju o stvarima koje ne razumiju u potpunosti?
Nisam dobro razumio pitanje pogotovo jer se spominje riječ “astrolog”. Internet je pun smeća, pun dezinformacija. Ako čovjek nije dobro upućen u napr. astronomiju i ne zna koji su sajtovi oni kojima se može vjerovati, onda može biti upućen u krivom smjeru. U raznim novinama često se pogrešno prenose informacije. Novinar, koji se ne bavi znanošću, koji nije specijaliziran za određenu temu, često pogrešno prevede ili pogrešno interpretira određenu vijest. Zanimljivom je to kako neki ljudi, koji su zagrizli u krive informacije i krive sajtove, tako glasno zagovaraju svoja kriva saznanja iako pojma nemaju o bitnim stvarima vezanim za određenu problematiku koju komentiraju. Često takvi neznalice znaju biti jako glasni i teško ih možete razuvjeriti. Tu spadaju teorije zavjere.
* Koja su po Vama najznačajnija znanstvena dostignuća vezana za mogućnost preseljenja čovjeka s zemlje najbližem prvom planetu i koliko je to još uvijek Blade Runner futurizam, a koliko neka dogledna i dohvatljiva budućnost?
Zasad je teško govoriti o nekom preseljenju. U narednim desetljećima možemo očekivati uspostavu baza na Mjesecu i na planetu Marsu. U tijeku ovog stoljeća mogla bi se uspostaviti ljudska kolonija na Marsu koja bi mogla biti koliko toliko samostalna. Ali ne očekujem baš nekakvo veće preseljenje. Možda će u ovom stoljeću biti sagrađene velike svemirske postaje – baze u otvorenom svemiru, dalje od Zemlje, u kojima će možda biti na tisuće ljudi, baze koje bim imale i određenu industrijsku proizvodnju. Ali ne možemo očekivati let s posadom do planeta drugih zvijezda. Možda u ovom stoljeću ljudi pošalju bespilotnu letjelicu prema susjednoj zvijezdi i njenom planetu i taj let trajao bi desetljećima. Ali to bi zahtijevalo ogromna financijska sredstva. Pitanje je kada će si čovječanstvo to moći priuštiti, let automatske sonde do zvijezda. Ne možemo sada ni pomišljati na putovanje ljudi do zvijezda. Možda jednog dana tamo ljudi pošalju buduće robote koji bi bili neusporedivo pametniji od današnjih robota.
* A vječna tema, jesmo li sami od živih bića ili smo podložni nekim blitzkreigovima viših inteligencija? Ili su svemirci naslage alga na planetima s vodom?
Otkriće bilo kakvih znakova primitivnog života van zemlje bila bi velika senzacija. Dok toga nema, teško je reći koliko smo mi izuzetna rijetkost u svemiru. Znamo za preko 3.500 planeta oko drugih zvijezda ali još nismo našli planet za kojeg bi pouzdano mogli reći da stvarno ima uvjete za život kakvog poznajemo. Ukoliko tamo ima života, novi savršeniji teleskopi mogli bi nam možda otkriti atmosfere egzoplaneta gdje bi određeni sastojci atmosfere mogli biti znak da je planet nastanjen. Možda se to ostvari u slijedećem desetljeću ili možda ipak još kasnije. Institut SETI koristi radio teleskope već preko pola stoljeća i registrira na milijune različitih radio frekvencija. Ali, tamo su jako razočarani jer još uvijek nema nikakvog znaka vanzemaljaca. Naravno, prirodni objekti, galaksije, zvijezde, planeti i svemirske maglice, emitiraju i radio valove.
* Koliko je znanost i astronomija dosegla daleko u istraživanju svemira? Koliko je čovjek dobacio dosad? Što se zbiva zapravo van sunčeva sustava? 
Najdalji objekti koji su snimljeni teleskopima, daleko su toliko da je njihovo zračenje do nas putovalo preko 13 milijardi godina. Danas su oni od nas daleko višestruko više ali mi gledamo sve dalje i dalje u prošlost što gledamo sve dalje i dalje od nas. Ne vidimo danas gdje su upravo sada ti daleki objekti. Sonda “Voyager 1” najdaljalje je otišla i ona je 135 puta dalje od Sunca nego Zemlja. Njeni radio signali do nas putuju oko 19 sati. Još uvijek šalje signale. Daleko od Sunca, do trećine udaljenosti najbliže zvijezde, vjerojatno postoje milijarde kometskih jezgara ali u tom prostoru nema nekih energetski izdašnih procesa. I taj prostor (Oortov oblak) nedohvatljiv nam je.
* Još jedna od čestih interesantnih sfera mas publike je mogućnost kataklizme uslijed sudara asteroida sa zemljom pa repeticija ledenog doba i inih projekcija kretanja otpočetka…koliko smo udaljeni od takvih scenarija i kakve su statističke mogućnosti tog tipa? Gađaju li nas kometi često?
Asteroidi često pogađaju Zemlju. Otkriveno je na tisuće asteroida koji lete blizu Zemljine staze oko Sunca. Jednom u nekoliko stoljeća postoji mogućnost za udar poput Tunguske eksplozije. mala je vjerojatnoća da nas pogodi asteroid koji bi značio globalnu katastrofu. Otkriveno je oko 90 posto onih asteroida koji su veći od jednog kilometra a čije su putanje blizu Zemljine staze Opasni su oni koje još nismo otkrili. U slučaju velike opasnosti, morali bi otkriti potencijalno opasni asteroid godinama unaprijed da bi mogli pripremiti obranu od istog. Danas ne postoji sustav za obranu od asteroida, jedino se neprekidno prate i otkrivaju novi asteroidi. Mislim da je veliki nedostatak štoi dosad nije pripremljen sustav obrana od asteroida. Ali, za Zemlju su možda najopasniji ljudi. Tako se strahovito puno novaca troši za obranu ljudi od ljudi. Samo sićušni dio tog novca bio bi dovoljan za nekakvu obranu od asteroida. Nije se puno napravilo da se u svemir pošalju svemirski teleskopi koji bi tragali prvenstveno za potencijalno opasnim asteroidima.Taj posao se prije svega danas radi sa Zemaljskim opservatorijima. Svemirski teleskopi asteroide onako usput otkrivaju ali im to nije bio primaran zadatak. Veliki je nedostatak što teleskop za asteroide nije na primjer poslan u orbitu oko Sunca, tamo gdje je Venerina staza, pa da se prate asteroidi koji nam dolaze više iz pravca dnevne svjetlosti odakle ih ne možemo na vrijem spaziti jer nam je potrebno tamno noćno nebo.
* Čime se bavite mimo vremena sa zvijezdama, koje su Vam interesi mimo ovih upoznatih kroz medije?
Strastveni sam planinar. Član sam “HPD Zagreb-Matica”. Prošao sam mnoge planine uz obalu, Od Učke i Čićarije, Velebita, Biokova i Mosora, pa do Snježnice i Orjena. Pa planine Gorskog kotara i Like. Jako volim penjati se u Alpama, bilo ljeti ili zimi. Volim zimske uspone sa cepinom i derezama. Najviše idem u Julijske Alpe. Na vrhu Triglava bio sam osam puta. Bio sam i na planinama Bosne i Hercegovine. Veliki sam ljubitelj i zrakoplovstva. Mnogo puta sam letio balonima, imam dozvolu pilota balona na vrući zrak. Letim kao član “Balon kluba Zagreb”. Najviše letimo u Zagorju. Puno volim i klasičnu glazbu pa često idem u KD “Vatroslav Lisinski”. Volim glazbu renesanse, baroka, bečku klasiku, romantiku. Volim ići i u kino. Posebno cijenim filmove Andreja Tarkovskog. Njegov film “Andrej Rubljov” gledao sam desetak puta. Među moje omiljene filmove spada i talijanski film “Stablo za klompe” Ermanna Olmija. 
* Koje su Vaše projekcije i fokusi rada idućih nekoliko godina?
Po sili zakona postao sam umirovljenik. No, u punoj sam formi. Kad sam u planinama, snimam fotke. Povremeno imam prezentacije fotki u planinarskom društvu. Svake godine organiziram u planinarskom društvu večer ljubavne poezije. Svakog tjedna sam na radiju. I dalje držim predavanja širom Hrvatske, gdje god me pozovu.
Redakcija

Redakcija

Komentari

Reklame