Interview KOLUMNIZAM Politička aktuala POLITIZAM PRIRODA & DRUŠTVO

Feljton, vol. 3: Mladi iseljenici: Ana G. (Danska)

Početak ovog serijala pročitajte ovdje.

U današnjem nastavku odgovore je dala Ana G., koja je 2015. preselila u Dansku.

Danska je najmanja nordijska zemlja. Nalazi se između Norveške, Švedske i Njemačke. Po političkom je uređenju monarhija, a glavni grad je Kopenhagen. Posljednji rat koji su Danci vodili odigrao se 1864., nakon čega su izgubili jednu svoju pokrajinu (Schleswig-Holstein) koju su morali ustupiti Prusima. Taj rat je ostavio dubok i porazni trag u nacionalnom identitetu. Nakon njega Danska se odlučuje na neutralnost. Zbog toga ostaje neopredijeljena u Prvom svjetskom ratu. Zbog poraza Njemačke, tijekom sklapanja sporazuma u Versaillesu, Danskoj je ponuđeno vraćanje pokrajine. Bojeći se Njemačke odmazde ona je odbila prihvatiti vraćanje Holsteina i inzistirala na plebiscitu o povratku Schleswiga. Godine 1920., kao rezultat plebiscita, sjeverni Schleswig vraćen je Danskoj. Zato je, usprkos neutralnosti, Njemačka napala Dansku 1940. godine. Danska je ostala okupirana tijekom cijelog Drugog svjetskog rata. Nakon rata Danska je postala jedan od osnivača NATO-a, i 1973. godine pridružila se EEZ-u (kasnije EU). Danas sudjeluju u njihovim vojnim akcijama diljem svijeta.

Ukupna populacija je oko 5,750.000 stanovnika, i najgušće je naseljena zemlja sjeverne Europe. Od 2007. Danska je podijeljena na 5 regija, dok je ranije imala 13 okruga. Sama zemlja sastoji se od jednog većeg poluotoka zvanog Jutland i 443 otoka, od kojih su veliki povezani mostovima. Jezik je danski, a 2000. godine Danci su referendumom odbili euro kao valutu pa imaju dansku krunu. Dominantna religija je Danska Narodna Crkva, oblik Luteranske Crkve. Najpoznatiji danski pisac je Hans Christian Andersen.

Kao i Islanđani, o kojima sam jučer pisao, Danci uživaju u vrlo visokom standardu. Imaju besplatno javno zdravstvo, jednu od najnižih nezaposlenosti, među najvišim naknadama za socijalnu pomoć, visoko razvijenu demokraciju s osobitom pažnjom na ljudskim pravima i slobodama, a Dansku obilježava i visok stupanj društvene jednakosti. Drugim riječima, razlike između bogatih i siromašnih nisu velike. Danska slovi kao zemlja s najmanje korupcije u svijetu! Zanimljivo je da imaju najvišu minimalnu plaću na svijetu. Za razliku od Islanda imaju i visoku stopu poreza, ali zato su primanja po glavi stanovnika među najvišima u svijetu. Jedna su od zemalja koje najviše ulažu u znanost i tehnologiju. U prošlosti nisu racionalno gospodarili svojim prirodnim resursima pa su sasijekli šume, zbog čega su kasnije trpjeli posljedice s tlom i drugim ekološkim problemima. Danas stavljaju puno veći naglasak na očuvanje okoliša i ekologiju, u čemu su trenutno loši, najvjerojatnije zbog velikog naglaska na mesnu i mliječnu industriju. Ipak, u zadnje vrijeme su se dogodili i veći napretci u očuvanju okoliša, okretanjem na obnovljive izvore i reciklažu otpada.

Počeli smo s vikinškim zemljama, pogledajmo odgovore Ane G., koja se u Dansku preselila 2015. godine. Odgovara na istih 20 pitanja kao i svi koje sam anketirao. Nikakve intervencije, osim eventualnog ispravljanja pravopisnih pogrešaka, u njezine odgovore nisam obavljao. Čista iskrenost.

1) Koliko imaš godina, kada si doselila u zemlju gdje trenutno živiš, i u koju zemlju?

Trenutno imam 25, a otišla sam u Dansku prije 1 godinu i 9 mjeseci.

2) Koji je razlog odseljavanja iz Hrvatske?

Službeni razlog odlaska je studiranje – upisala sam diplomski u Kopenhagenu, ali zapravo me najviše zanimalo kako je tamo, tj. bilogdje izvan Hrvatske.

3) Što si po struci?

Završila sam preddiplomski iz psihologije prije nego što sam otišla.

4) Čime se baviš u svojoj novoj zemlji? Jesi li zadovoljna time?

– U Danskoj studiram i uz to radim u hostelu par dana u tjednu, i jako sam zadovoljna.

5) Planiraš li se vratiti u Hrvatsku?

Da, barem na neko vrijeme.

6) Pratiš li što se događa u Hrvatskoj otkad te nema?

– Da.

7) Generalno gledajući, misliš li da je odluka o odlasku bila dobra?

– Da.

8) Misliš li da Hrvatska pruža bolju perspektivu u budućnosti, ide li na bolje?

Sumnjam. Zapravo se nadam da stvari ne mogu postati puno gore nego što jesu pa da će se nekad uskoro sve raspasti tako da možemo krenuti ispočetka.

9) Koja je glavna prednost u novoj zemlji u odnosu na Hrvatsku?

Glavna prednost je neopterećenost financijama i nekakvim osnovnim životnim potrebama – čak i ljudi s najnižim primanjima mogu pristojno živjeti, a u slučaju ostanka bez posla, lako je pronaći novi. Režije i hrana su jeftine, studij je besplatan, odnos radnika i poslodavca je zasnovan na uzajamnom poštovanju i svi su nevjerojatno pristojni jedni prema drugima. U takvoj atmosferi čovjek ima mnogo više vremena i energije posvetiti se (i uopće razviti) interesima osim preživljavanja i uživanju u životu.


10) Koji su nedostatci u novoj zemlji u odnosu na Hrvatsku?

Jedini nedostatak je što je većina mojih prijatelja i obitelji u Hrvatskoj.


11) Družiš li se s Hrvatima u novoj zemlji?

– Da.


12) Imaš li, ili planiraš, osnovati obitelj, i gdje se vidiš za 10 godina?

Već imam kompletnu obitelj, osim djece, što uopće ne planiram, i nemam pojam što želim u budućnosti. Prilično sam sigurna da ne želim imati uredski posao od 9-17.


13) Pratiš li političku situaciju nove zemlje? Kakav stav imaš prema istoj? Uzrujava li te?

Kao i svagdje, ima dobrih i loših strana, ali ništa jako zabrinjavajuće.


14) Glasuješ li na izborima u Hrvatskoj?

– Ne.


15) Glasuješ li na izborima u novoj zemlji?

– Ne.


16) Imaš li status državljanina nove zemlje? Želiš li ga?

– Ne i ne.


17) Što bi poručila mladima u Hrvatskoj?

Mladima bih poručila da ukoliko ne žele otići pokušaju naći načina da osiguraju izvor prihoda neovisan o hrvatskoj ekonomsko-političkoj situaciji.


18) Ima li Hrvatska potencijala nadmašiti zemlju u kojoj trenutno živiš, i na koji način?

Ne, bar na ekonomskom, političkom i kulturnom planu.


19) Što bi se trebalo promijeniti u Hrvatskoj da se poželiš vratiti?

Kao što sam napislala ranije, trebala bih naći način da se učinim koliko je moguće neovisnom o hrvatskoj politici i ekonomiji – recimo da dobijem na lotu ili se zaposlim kod nekog stabilnog stranog poslodavca.


20) Nedostaju li ti obitelj i prijatelji iz Hrvatske?

– Da.

Dino Tremens

Glumac, reper, slam poeta, turistički pratitelj, stipendirani student, ljubitelj neobičnih sportova i aktivnosti (snowboard, biciklizam, kečeri, MMA), vozač, avanturist, ljubitelj hrane... Rođen i živi u Zagrebu, bla, bla... Život je lijep ako se tako postaviš prema njemu. To je sve što zna o sebi.

Komentari

Reklame