Interview KOLUMNIZAM Politička aktuala PRIRODA & DRUŠTVO

Feljton, vol. 10: Mladi iseljenici: Davor P. (Francuska)

Početak serijala je ovdje.

Evo nas natrag na feljtonu, nakon nekih tjedan dana pauze. Jednostavno nisam stigao pisati jer sam radio na festivalu sve te dane, ponekad po 18 sati na dan. Osim pisanja i ostalog gušta, često radim fizički teške poslove. Tada nisam u stanju pisati jer dođem doma mrtav-umoran. No dobro, nije feljton o meni, idemo dalje u revijalnom tonu, htio sam samo opravdati zastoj. Isprika svima. Ovaj put idemo u Francusku.

Kao i za svaku zemlju do sad, u uvodu ću predstaviti ono što osobno smatram najzanimljivijim o lokaciji, a ne turistički pamflet o Francuskoj ili Parizu jer toga možete naći svugdje.

Francuska revolucija – the revolucija zapadnog društva! Započela je 1789. godine i trajala nekih 8-10 godina, nije bilo jasnoga kraja. Dakle, prava revolucija traje. Potrebno je počistiti sve nepravde i uspostaviti novi sustav. Francuskom je revolucijom napokon ukinut feudalizam. Tko tvrdi da se prije živjelo bolje nego danas, samo neka zamisli kralja, čovjeka koji provodi svaku svoju volju, ispod njega svećenstvo, zatim plemstvo, na dnu buržoaziju, ispod dna građanstvo i seljaštvo. Staleži i apsolutizam. Nema izbora, nema otvorenih mogućnosti. Daleko je to od ikakve idile. Buržoazija, građanstvo i seljaštvo nisu imali nikakvih političkih prava. Plemići i svećenici jedini su mogli obavljati javne funkcije, oslobođeni poreza i dobivali su penzije i naknade od kralja. Ako si bio čovjek unutar ovih 98 %, nitko te ništa nije pitao, nisi imao pravo glasa i mogao si biti sretan ako preživiš dovoljno da umreš prirodnom smrću. Oko 70 % zarade kmetovi su davali kroz poreze natrag kralju, a nisu smjeli biti vlasnici zemlje, dobivali su je u najam. Kap koja je prelila čašu bili su novi porezi. Najveće je nezadovoljstvo vladalo zbog neravnopravnosti 3 staleža pred zakonom. S početkom revolucije stvorena je Deklaracija o pravima čovjeka i građanina, jedan od najvažnijih dokumenata za stvaranje ustava, vrhovnog zakona svake zemlje, a koji se temelji na jednakosti i slobodi svih ljudi. Francuskom su revolucijom građani ukinuli dotadašnje zakone i stvoreno je nekoliko tisuća novih zakona, koji se baziraju na demokratskom uređenju. Mnogi filozofi tvrde da je zbog Francuske revolucije zapadna civilizacija ostvarila znatan napredak pred ostalim civilizacijama koje čak ni danas nisu još doživjele svoju revoluciju, već žive pod jarmom i samovoljom vladara i vjerskih vođa.

Do Revolucije ratovi su uglavnom bili vođeni vjerskim razlozima. Nakon toga Francuska kreće u ideološke ratove i širi ideju oslobođenja od monarhije i apsolutizma. Dolazi Napoleon i stvara armiju građana voljnih da se bore za nove vrijednosti. Liberté, égalité, fraternité – krilatica koja znači sloboda, jednakost, bratstvo, a koju se može pročitati na mnogim zgradama i povijesnim lokacijama u Parizu. Francuska je naknadno imala još nekoliko važnih revolucija, no ova iz 1789. bila je početak, najvažnija za stvaranje suvremenog zapadnog društva i mogućnosti u kojima danas živimo. Nakon nje dolazi do formiranja republike, a sama riječ dolazi od latinske fraze res publica, u prijevodu: javna stvar. Nakon Francuske revolucije dolazi prosvjetiteljstvo i jačanje znanosti, stvaraju se čvrsti temelji na kojima počivaju današnje razvijene države.

Osim pozitivnih strana koje se trebaju reći o Francuskoj, definitivno treba reći da je to jedna od zemalja koje su najviše kolonizirale svijet. Uz Britance, u 19. i 20. stoljeću bili su najveći kolonizatori, a poznati su po mnogim i teškim zločinima koje su provodili nad domorocima zemalja u koje su došli. Na taj su način stjecali golemo bogatstvo. Kolonijalizam je glavni razlog izbijanja Prvog svjetskog rata, zato što je jedna nova velika sila, ujedinjena Njemačka (koja je do 1871. bila rascjepkana u mnogo malih država) bila nezadovoljna time što ove druge velesile brzo napreduju zbog kolonija, a kojih Njemačka nije imala dovoljno jer je već cijeli svijet bio okupiran od ovih. I tako je imperijalizam doveo do svjetskih ratova… Drugi je izbio uglavnom kao posljedica krize koja je zavladala nakon Prvoga.

Danas je Pariz jedno od najpoznatijih svjetskih turističkih odredišta. U samom gradu živi oko 2,3 milijuna stanovnika, no s pariškim gradskim područjem taj je broj veći od 11 milijuna. Nabrajati pariške znamenitosti ili pisati o poznatim Francuzima nema smisla jer ima previše toga. Pariz je jedna od lokacija koje gotovo svatko želi vidjeti pa ostavljam na volju da sami otkrivate informacije, vrlo su dostupne. Priuštite si ovo putovanje jer vrijedi. Osobno bih samo preporučio da kad dođete u Pariz, kao prijevoz koristite javne bicikle: ima ih posvuda i zaista se cijeli grad najbolje i najpovoljnije može iskusiti na ovaj način, dakako, ako znate i volite voziti bicikl. Grad svjetla, kako ga nazivaju, jedan je od centara svijeta u mnogim kategorijama, a kako se Davor snašao s preseljenjem, pročitajte u odgovorima:

1) Koliko imaš godina, kada si doselio u zemlju gdje trenutno živiš, i u koju zemlju?

– Imam 39, iselio sam se krajem 2015. u Francusku, s tim da mi to nije prvo iseljenje, ali svakako jest najozbiljnije.

2) Koji je razlog odseljavanja iz Hrvatske?

– Razloga je više. Dio su osobni i obiteljski razlozi, ali i dosta problema pri pronalasku, ali i ostanku na nekom poslu.

3) Što si po struci?

– Sociolog. Imam i pomorsku knjižicu, vozačku i prvi stupanj OWD u ronjenju. Služim se engleskim i francuskim.

4) Čime se baviš u svojoj novoj zemlji? Jesi li zadovoljan time?

– Sitni fizički poslovi, selidbe, vozio sam kombi. Usavršavam jezik i što je najvažnije upravo sam završio pomorski tečaj koji mi je financirala francuska država, a koji dođe 3.200 €. Jest to napuhana suma, ali ipak nešto vrijedi. To je drukčije od pomorskog tečaja u Hrvatskoj s kojim sam dobio Pomorsku knjižicu jer se na ovaj tečaj osposobljava za puno širi set djelatnosti, a nastavlja se s kapetanskim tečajem za manje brodice, odnosno vrijedi i za skiperavanje.

5) Planiraš li se vratiti u Hrvatsku?

– Ne. Odnosno sljedećih 5 godina sigurno ne.

6) Pratiš li što se događa u Hrvatskoj otkad te nema?

– Pratim, ali manje nego prije. Ono što vidim je dno dna.

7) Generalno gledajući, misliš li da je odluka o odlasku bila dobra?

– Najbolja moguća.

8) Misliš li da Hrvatska pruža bolju perspektivu u budućnosti, ide li na bolje?

– Ne, očito je da ide na gore, ali također će se u jednom segmentu morati popraviti stanje u Hrvatskoj jer je puno ljudi otišlo što bi moglo popraviti uvjete rada i plaćanja jer je rezerva nezaposlenih robova puno manja pa su time smanjene i mogućnosti za mulj.

9) Koja je glavna prednost u novoj zemlji u odnosu na Hrvatsku?

– To što na snazi nije feudalni sustav.

10) Koji su nedostatci u novoj zemlji u odnosu na Hrvatsku?

– Jezik je ful težak. Služim se njime, ali postoje još mnoge razine jezika s kojima ne baratam.

11) Družiš li se s Hrvatima u novoj zemlji?

– Nisam sreo ni jednog, ali se družim s jednim likom čija je majka Hrvatica i on govori jezik u nekoj jednostavnoj varijanti.

12) Imaš li, ili planiraš, osnovati obitelj, i gdje se vidiš za 10 godina?

– Ne znam puno o planovima.

13) Pratiš li političku situaciju nove zemlje? Kakav stav imaš prema istoj? Uzrujava li te?

– Uzrujava me manje nego prije. Više sam ciničan.

14) Glasuješ li na izborima u Hrvatskoj?

– To sam prestao i dok sam živio u Hrvatskoj.

15) Glasuješ li na izborima u novoj zemlji?

– Nemam pravo glasa.

16) Imaš li status državljanina nove zemlje? Želiš li ga?

– Nemam i ne zanima me posebno. Odnosno trenutno uopće, a niti imam prava na njega.

17) Što bi poručio mladima u Hrvatskoj?

– Da uče jezike, uče neka praktična znanja – bilo kakva i da budu pametni odnosno da se educiraju. Nek zuje po Wikipediji, ali ne hrvatskoj koja je vrlo blizu neupotrebljive.

18) Ima li Hrvatska potencijala nadmašiti zemlju u kojoj trenutno živiš, i na koji način?

– Nema. Hrvatska je na putu prema dolje i ne može nadmašiti sebe od prije 10, 20, 30 ili čak 40 godina.

19) Što bi se trebalo promijeniti u Hrvatskoj da se poželiš vratiti?

– Nema te priče.

20) Nedostaju li ti obitelj i prijatelji iz Hrvatske?

– Normalno. Fale obitelj, prijateljice i prijatelji.

Dino Tremens

Glumac, reper, slam poeta, turistički pratitelj, stipendirani student, ljubitelj neobičnih sportova i aktivnosti (snowboard, biciklizam, kečeri, MMA), vozač, avanturist, ljubitelj hrane... Rođen i živi u Zagrebu, bla, bla... Život je lijep ako se tako postaviš prema njemu. To je sve što zna o sebi.

Komentari

Reklame

Nasumična dnevna glupost