Interview KOLUMNIZAM Politička aktuala PRIRODA & DRUŠTVO

Feljton, vol. 13: Mladi iseljenici: Ena S. (Švedska)

Početak feljtona pogledajte ovdje.

Švedska, jedna od najljepših zemalja koje sam posjetio. Službeno: Kraljevina Švedska (kralj im se zove Gustaf XVI). Graniči ukupno s 9 zemalja na kopnu i moru, dok je s Danskom povezana mostom. S Norveškom ima najdužu granicu u Europi (1.619 km). Treća je europska zemlja po veličini. Članica je EU od 1995., ali referendumom su odbili NATO i euro kao valutu. Stockholm je najljepši glavni grad države koji sam ikad vidio. Švedska ima 3 velike regije i 25 provincija. Ima oko 10 milijuna stanovnika. 15 % zemlje je sjevernije od arktičkog kruga. 65 % zemlje prekriveno je šumom.

Sjeverna Švedska je poslovično depresivan kraj za život, budući da pola godine imaju dan, pola godine noć. Baš me zanima kako teoretičari Zemlje kao ravne ploče tumače ovu pojavu. Ne zanima me stvarno, šalim se.

Švedsko carstvo u srednjem vijeku bilo je vrlo veliko i snažno. Vikinška osvjajanja od 8. stoljeća nadalje naširoko su poznata. Tako se na mnogim lokacijama u Švedskoj može naći ostatke iz tog doba, veliko kamenje na kojima su vikinzi ostavljali svoja umjetnička djela. Gotski simboli i kultura vrlo su vidljivi ostaci povijesti (Gotland je najveći švedski otok). Danas je Švedska poznata kao neutralna zemlja u ratovima, pa su tako ostali neutralni u Prvom i Drugom svjetskom ratu. Štoviše, od 1905. vode nesvrstanu i neutralnu politiku. Iako, govorimo li iskreno, nisu previše kritizirali Hiću i dosta su surađivali s Nijemcima u II. svj. ratu, proizvodeći im što su ovi tražili. Bojali su se nacističke okupacije. S druge strane, tada su primili velik broj izbjeglica iz nacistički okupiranih područja. Tijekom 1980-ih ukinuli su svoju brodogradnju. Uvidjeli su da je neisplativa i jednostavno prestali, iako je Švedska značajan izvoznik željeza, bakra i drva. U posljednjem su desetljeću krenuli ponovno s brodogradnjom. Švedska je bogata vodom, no nema puno nafte i ugljena. Ima najstariju središnju banku na svijetu, iz 1668.

Što se ekologije tiče, Švedska je ekstrem: sve recikliraju, sve iskorištavaju, nevjerojatno su daleko ispred nas, ali i cijeloga svijeta. Nema nijedne zemlje koja se može usporediti sa Švedskom. Gotovo 100 % svoga kućnog smeća i otpada koriste kao resurse za grijanje. Spaljivanje, reciklaža i daljnje korištenje kategorički su im imperativ. Došli su čak do toga da uvoze tuđe smeće, i na tome, naravno – zarađuju! Smeće uvoze i iz dalekih zemalja, poput Engleske, koje im plaćaju za to. Njihov sustav nazivaju švedskom reciklažnom revolucijom (link za video prilog).

Šveđani imaju ogroman javni sektor i visoke poreze. Vrlo je nizak vanjski dug, gotovo zanemariv, vrlo su visoke plaće. Švedska je dosta slična Kanadi u mnogim stvarima: također su vrlo zainteresirani za hokej, nogomet ih ne dira previše, alkohol kupuju samo u specijaliziranim dućanima i vrlo je skup, dućani s alkoholom nemaju puno radno vrijeme. Šveđani se na tulumima, barem prema mojem iskustvu, često gaze u alkoholu. Cijene su žestoke, sjećam se da sam počastio neke cure u klubu, tri piva sam platio oko 250 kuna i odustao od daljnjeg čašćenja. Imaju besplatno javno zdravstvo, dobar edukacijski sustav. Imaju vrlo visoke socijalne naknade, zato neki Šveđani ne vole imigrante. Sustav im dobro funkcionira, no neki se boje preopterećenja. Poznato je da je Švedska “obećana zemlja” mnogih svjetskih migranata. U posljednjih godinu dana upoznao sam desetak novih Šveđana i svi su se požalili na novonastalu imigrantsku situaciju zemlje. Oduvijek sam Švedsku doživljavao kao socijalno razvijenu zemlju, ali moram napomenuti da mi je čudno da se baš svi u zadnje vrijeme (barem oni koje sam upoznao pri njihovom posjetu Hrvatskoj) žale na istu stvar. Teško da sam naletio baš na sve desničare. Doduše, nitko se nije žalio na Hrvate. Barem to, eto. U dubljem sam razgovoru zapravo shvatio da ih smeta što su se prijašnji imigranti asimilirali, i željeli su prihvatiti švedsku kulturu i način života, današnji ne.

Što se ove teme tiče, o tome bih mogao pisati novi članak, ili čak feljton, ali da skratim: problem u prevelikoj želji za prihvaćanjem i dopuštanjem tuđega je to što se obično uništava svoje, teškom mukom dobiveno. Trebalo je proći sve borbe za ljudska prava i jednakosti da bi Švedska postala to što jest. To je kao da se konzervativni Hrvati počnu naseljavati ondje i onda zahtijevati da se zabrani abortus, gay brak i slično (a Švedska ima legaliziran istospolni brak i najveći postotak podrške tom zakonu na svijetu, preko 90 % ljudi nema ništa protiv tuđeg braka, prema rezultatima Eurobarometra). Upravo zbog ovakvih razloga ljudi često napuštaju Hrvatsku, barem bi trebali uživati u slobodi razvijenije zemlje, naprednije kulture. Bilo bi suludo da  odu iz Hrvatske i onda naše lokalne zadrte gluposti nameću u Švedskoj. Naglašavam, i stojim iza toga: treba priznati kad je neka kultura naprednija i razvijenija! Zašto glumiti jednakost ondje gdje je očito da je netko daleko ispred? S time da postoji puno zaostalijih zemalja od Hrvatske. Naspram švedske, njihova je kultura još nazadnija. Normalni ljudi nemaju ništa protiv kulturne različitosti, to je bogatstvo, i pozitivne strane tuđih kultura su lijepa stvar, ali postoje i vrlo negativne strane zaostalih kultura. Kakve logike onda ima napuštati opresivni sustav, i onda isti taj opresivni sustav stvarati drugdje? I to je ono što muči Šveđane s kojima sam razgovarao! To što se imigrante ne asimilira, ne postavljaju im se pravila i ograničenja, već im se dopušta gotovo sve, otvoreno, računajući valjda prema švedskom prosjeku da će se ljudi ponašati vrlo civilizirano. A to se iskorištava. Tako “desničari” i tradicionalisti tuđe kulture nameću svoja pravila i ignoriraju postojeća. Dvostruko je negativno što time i mali postotak desno nastrojenih Šveđana dobiva na snazi i imaju valjane argumente za isključivost te se društvo dodatno dijeli.

No, vratimo se na opis Švedske, ovo sam morao spomenuti jer stanovništvo im čini više od 15 % imigranata. Žao mi je vidjeti nezadovoljne Šveđane, oni su ipak uzor većini svijeta. Vjerujem da će pronaći rješenja za nove izazove.

Švedska ima visoko razvijeno civilno društvo, toleranciju, štite ljudska prava i slobode, demokraciju i vrlo visoku kvalitetu života. Religijski, Šveđani uglavnom pripadaju Švedskoj Crkvi, obliku protestantskog kršćanstva, iako, prema istraživanjima, samo 20-ak % Šveđana vjeruje u boga. Bilo koje vrste.

S obzirom da čitate tekst na stranici magazina posvećenog pop-kulturi, spomenimo još i najpoznatije pop bendove iz Švedske: ABBA, Ace of Base, Roxette, Europe, Cardigansi… Bergmani su rasturili u filmskoj umjetnosti. Celsius, Nobel, Ericsson u znanosti i industriji… Tijekom hipi pokreta, Švedska je prednjačila u seksualnoj revoluciji i izjednačavanju ženskih i muških prava. Ma prednjače gotovo u svemu.

Uh, ogroman uvod za malen tekst. Ena se nije osobito raspisala u odgovorima. Puno putuje i slala mi je svoje odgovore mobitelom kako je stigla pisati. Jedina je od svih ispitanika ostavila neka pitanja neodgovorena.

1) Koliko imaš godina, kada si doselio/doselila u zemlju gdje trenutno živiš, i u koju zemlju?

33 god, ima nekih 10 godina otprilike, živim u Švedskoj.

2) Koji je razlog odseljavanja iz Hrvatske?

Nezadovoljstvo situacijom u Hrvatskoj, znatiželja dal mogu ostvariti više.

3) Što si po struci?

– /

4) Čime se baviš u svojoj novoj zemlji? Jesi li zadovoljan/zadovoljna time?

Radim i trenutno sam ok iako planiram školovati se u budućnosti.

5) Planiraš li se vratiti u Hrvatsku?

Nemam planova vraćati se za ozbiljno.

6) Pratiš li što se događa u Hrvatskoj otkad te nema?

Onako, pratim, ali ne previše.

7) Generalno gledajući, misliš li da je odluka o odlasku bila dobra?

Najbolja. Snašla sam se, prilagodila i živim relativno sretno.

8) Misliš li da Hrvatska pruža bolju perspektivu u budućnosti, ide li na bolje?

Kolko kužim, i ne. Nažalost.

9) Koja je glavna prednost u novoj zemlji u odnosu na Hrvatsku?

Socijalno je organizirana zemlja. Prava radnika. Ljudi poštuju zakone. Ljudi ulažu u vlastitu zemlju. Sve funkcionira.

10) Koji su nedostatci u novoj zemlji u odnosu na Hrvatsku?

More i ljeto haha.

11) Družiš li se s Hrvatima u novoj zemlji?

Pa ima par njih s kojima se družim.

12) Imaš li, ili planiraš, osnovati obitelj, i gdje se vidiš za 10 godina?

Nadam se, vidim se u Swe.

13) Pratiš li političku situaciju nove zemlje? Kakav stav imaš prema istoj? Uzrujava li te?

Više ne toliko.

14) Glasuješ li na izborima u Hrvatskoj?

Ne.

15) Glasuješ li na izborima u novoj zemlji?

Nemam još to pravo.

16) Imaš li status državljanina nove zemlje? Želiš li ga?

Ne još. Želim.

17) Što bi poručio mladima u Hrvatskoj?

– /

18) Ima li Hrvatska potencijala nadmašiti zemlju u kojoj trenutno živiš, i na koji način?

Da, naravno. Hrvatska ima sve. Ali ne vidim način trenutno, možda za 100 godina.

19) Što bi se trebalo promijeniti u Hrvatskoj da se poželiš vratiti?

Ne želim se vratiti.

20) Nedostaju li ti obitelj i prijatelji iz Hrvatske?

– /

Dino Tremens

Glumac, reper, slam poeta, turistički pratitelj, stipendirani student, ljubitelj neobičnih sportova i aktivnosti (snowboard, biciklizam, kečeri, MMA), vozač, avanturist, ljubitelj hrane... Rođen i živi u Zagrebu, bla, bla... Život je lijep ako se tako postaviš prema njemu. To je sve što zna o sebi.

Komentari

Reklame