Aktualno Celebrities Festivali film inmediasres Interview mediji POP COOLTURA showbiz

Zlatko Vidačković: Pula film festival i HAVC su strateški partneri za dobrobit našeg filma

Umjetnički direktor Pulskog filmskog festivala je nakon kraće pauze ponovo Zlatko Vidačković, dugogodišnji filmski kritičar i filmski djelatnik. Zatekli smo ga usred ovogodišnjeg festivala koji je prema lanjskih nekoliko godina podigao u svakom nivou što se tiče sadržaja. Popričali smo o svemu što je prethodilo i što slijedi ovogodišnjoj Puli.

* Karijeru ste počeli kao novinar i kolumnist, interes kultura.  Kako ste se u međuvremenu nadovezali na film i počeli se baviti njime?

Još u Šibenskoj gimnaziji pokrenuo sam Klub ljubitelja filma sa sekcijama filmskih hitova i klasika i organizirao projekcije svake subote u projekcijskoj podrumskoj dvorani Gimnazije. Tada sam počeo pisati i filmske kritike, za sebe i prijatelje, a uzor mi je bio Darko Zubčević iz tjednika Studio. Također sam bio veliki kolekcionar filmova, do mature sam nekoliko stotina VHS kazeta s najvažnijim filmskih naslovima, suvremnim i povijesnim.

* Kada pričamo o novinarstvu, bila to politika, žuti tisak ili bilo koja druga tema, smatrate li da se ono drastično promijenilo u posljednjih desetak godina?

Svijet se ubrzao, tiskani mediji  sve teže preživljavaju, online novinarstvo je sadašnjost i budućnost. Mlađi ljudi žele informacije u realnom vremenu na svom mobitelu, tabletu ili laptopu, ne žele čitati jučerašnje vijesti. Čak je i večernji dnevnik kolekcija vijesti koje su već po današnjim kriterijima – stare.

* Što mislite o stvaranju senzacionalističkih vijesti pod svaku cijenu, u svrhu prikupljanja što šire čitalačke publike?

Toga je oduvijek bilo u novinarstvu, od samih početaka, no kad neki medij izgubi povjerenje čitatelja poslije ga je teško vratiti. Zato nije pametno igrati se s tim.

* Koliko je utjecaj medija vidljiv u Hrvatskoj s obzirom na ostatak svijeta?

Mediji su još uvijek moćni i kod nas, ne treba se zavaravati. Padali su premijeri i vlade zbog medijskih otkrića.

* Obzirom na vašu svestranost, naime, kako smo već upoznati, osim što se odnedavno i ponovno umjetnički ravnatelj Festivala igranog filma u Puli, bavite se predavanjima, vodili ste portale, razne programe itd., u čemu se ipak najviše snalazite i guštate?

Jako volim predavanja i rad s motiviranim studentima, ali ipak se ništa ne može mjeriti s izazovima umjetničkog vođenja Festivala, bez konkurencije. ​

* Za vrijeme vašeg vođenja filmskog festivala u Puli (2004.-2014.) ova je manifestacija bila najposjećeniji kulturni događaj u Hrvatskoj. Kako to da ste se odlučili vratiti?

Odluka je bila na ministrici kulture. Andrea Zlatar Violić je funkciju umjetničkog ravnatelja ukinula, a Nina Obuljen Koržinek ju je vratila i imenovala me na moju prijašnju dužnost. Smatrala je da su moji rezultati bilo jako dobri, a prezentirao sam joj i svoju viziju festivalskog razvitka.

* Jesu li  se stvari bitno promijenile u posljednje tri godine?

​U Puli su ukinuti neki segmenti koje namjeravam vratiti, kao što su Žiri mladih filmofila, Hrvatski filmski fokus, Filmovi u nastanku i drugi. Pao je i broj premijera i to je trend koji namjeravam preokrenuti. Kao pozitivne korake istakao bi promjenu naziva koja je omogućila koncepcijsko širenje koje sam sada napravio na sve rodove i vrste hrvatske audiovizualne produkcije, otvaranje dugometražnom dokumentarnom filmu kojeg sam ipak izmjestio iz igrane konkurencije u vlastitu, te premijerno prikazivanje igranih serija za koje sam uveo natjecateljski program te uveo i dokumentarne serijale.

8. Možete li nam otkriti koji zanimljiv detalj programa festivala u srpnju i približiti nam ovogodišnji program? 

64. Pula predstavit će dosad najveći Hrvatski program s petnaest dugometražnih igranih filmova, od čega se polovica prikazuje premijerno. Zanimljivo je da je polovica filmova nastala u nezavisnoj produkciji, a polovica putem javnih poziva Hrvatskog audiovizualnog centra, HAVC-a, što svjedoči o životnosti i žilavosti nezavisne scene, koju HAVC na sreću ipak pomaže naknadnim postprodukcijskim potporama. Bez te bi sinergije hrvatska kinematografija bila kvantitativno i kvalitativno skromnija, a ne zaboravimo ni brojne pulske laureate iz nezavisnih redova (Mondo Bobo, Fine mrtve djevojke, Živi i mrtvi, Što je Iva snimila…). Pored toga, predstavljamo i deset manjinskih koprodukcija, među kojima je također nekoliko nezavisnih. Na ovogodišnjem Festivalu prikazujemo dosad najbogatije izdanje programa Kratka Pula s tri nove natjecateljske kategorije: dramske serije, dokumentarni serijali i foršpani dugometražnih igranih filmova. Imamo i tri nove nenatjecateljske kategorije: kratki i srednjometražni dokumentarni filmovi, animirani filmovi i eksperimentalni filmovi. Program Kratka Pula proširen je tako na hrvatske filmove svih rodova i vrsta, čime Pulski festival predstavlja najbolje od cjelokupne hrvatske audiovizualne produkcije. Uvođenje televizijskih serija u programe filmskih festivala svjetski je trend, što je dokazao i ovogodišnji Cannes. U dosad najopsežnijem međunarodnom programu Pule u jednom tjednu predstavljamo 27 dugometražnih (u režiji Kaurismakija, Leeja, Tornatorea, Wajde i drugih značajnih redatelja) i 19 kratkometražnih filmova te pilot TV serije Feud: Bette & Joan. Natjecateljski program europskog i svjetskog filma Europolis – Meridijani ponudit će izbor visokokvalitetnih ostvarenja sa svjetskih filmskih festivala. Poseban odabir europskih i nezavisnih filmova bit će prikazan na Kaštelu od 5. do 11. kolovoza. Riječ je o svjetskim žanrovskim filmovima prikladnim za širu publiku i ležerniju atmosferu ljetnih večeri na otvorenom, a za vrijeme Festivala pretpremijerno ćemo ih prikazati u večernjim terminima u Kinu Valli. Filmovi za mlade sele se na plažu: program Kino uz more predstavit će filmove za mlađu publiku na jedinstvenoj lokaciji plaže Ambrela, a nastavljamo i s međunarodnim programom studentskog filma i programom za djecu Pulica. Programom Kinoteka obilježit ćemo 60 godina umjetničkog rada filmskog velikana Antuna Vrdoljaka, čiji je glumački debi bio u filmu Nije bilo uzalud Nikole Tanhofera iz 1957. godine. Bit će prikazane četiri ekranizacije hrvatskih književnih djela u Vrdoljakovoj režiji. U tjedan dana na programu će se naći čak 170 filmova na šest lokacija, i veliko mi je zadovoljstvo da svoj povratak na dužnost umjetničkog ravnatelja mogu obilježiti takvom feštom filmova za sve generacije.​

* Još uvijek predajete na filmskim katedrama? Ako nas možete proširiti s informacijama o tom vašem aktivizmu.

​Protekle školske godine predavao sam Erasmus studentima na VERN-u predmete Introduction to Croatian Cinema i Croatian Contemporary Culture. Jako su radoznali i veliki je užitak raditi s takvim studentima.
* A vođenje filmskog programa u sklopu MSU-a?
​Kino Metropolis mi je među najdražim projektima koje sam pokrenuo​, i nastojimo se održati usprkos tome što imamo simboličnu dotaciju u odnosu na kina Tuškanac, Europu i Kinoteku.

* Imate li u planu započeti sa vođenjem još neke kulturne manifestacije u Hrvatskoj te smatrate li da je to hrvatskoj publici u ovom trenutku potrebno? 

​Osobno ne, fokusirat ću se na rad na Puli i znanstveno-nastavni rad. ​

* Ako nam možete prokomentirati situaciju u domaćem filmu i nedavna zbivanja oko HAVC-a te nam reći kako ste vi zadovoljni i kako praktično doprinijeti pomacima nabolje?

​Ključna je promjena imenovanje Danijela Rafaelića za ravnatelja HAVC-a, što je donijelo strateško partnerstvo Pule i HAVC-a za dobrobit ​hrvatske kinematografije.
Matea Čelebija

Redakcija

Redakcija

Komentari

Reklame