Interview Politička aktuala POLITIZAM PRIRODA & DRUŠTVO

Feljton, vol. 15: Ivan J. (Njemačka)

Nastavljamo s feljtonom nakon poduže pauze. Svašta se u međuvremenu dogodilo, kako meni privatno, tako i općenito u Hrvatskoj. No, idemo na mlade iseljenike koji su rekli “zbogom” ovim problemima…

Početak feljtona pročitajte ovdje.

Ivan je jedan od iseljenika zbog kojih sam i počeo s ovim projektom. Naime, za događaj koji sam organizirao okupljao sam ponajbolje hrvatske beatboxere, a on je jedan od onih koji se ovom disciplinom najduže bave. Iznenadila me vijest da je odselio. Sljedeći kojeg sam nazvao također je odselio, u drugu zemlju, o tom potom, ali kreativni mladi ljudi, očito, ne vide perspektivu u Hrvatskoj.

Berlin je destinacija ovoga nastavka. Pomalo neobično, no nakon Brexita, Berlin je najveći grad u EU, sa “samo” nešto malo više od 3,6 milijuna stanovnika (prije izlaska Velike britanije iz EU, to je bio London). Berlin je prije Drugog svjetskog rata imao oko milijun stanovnika više nego danas. Nakon rata sljedećih 40 godina bio je podijeljen na Istočni i Zapadni Berlin. Tako je ostalo sve do 1989., kad je napokon srušen Berlinski zid padom komunističkog režima SSSR-a (a zid je sagrađen 1961.). Potpuno je ujedinjen 1990. godine. Zapadnim su Berlinom (kao i Zapadnom Njemačkom) Londonskim protokolom iz 1944. upravljale tri savezničke sile: SAD, Velika Britanija i Francuska. Istočnim Berlinom i Istočnom Njemačkom, naravno, SSSR. Današnji ostaci zida, kao i kontrolne točke ostaju samo kao turistička znamenitost i podsjetnik teškoj prošlosti grada. Grad je, spomenimo, nakon Drugog svjetskog rata ostao uništen u više od 70 % svoje površine.

Osobno, u Berlinu sam ukupno proveo dosta vremena, a najviše su mi se svidjeli veliki parkovi i zelene površine. Trećinu površine grada čine zelene površine, parkovi, rijeke, kanali, jezera i šume. Jedan je od najmlađih europskih gradova, prvi put službeno dokumentiran otprilike kad i Zagreb, u 13. stoljeću. Danas Berlin cvjeta u svim aspektima kulturnog i poslovnog života, od poznatih filmskih festivala i kazališnih lokacija, do tehnoloških tvrtki vodećih u znanosti, kao i prestižnim sveučilištima. UNESCO je klasificirao Berlin kao grad dizajna.

Njemačka je sastavljena od saveznih zemalja (koje su se relativno kasno ujedinile u velesilu Njemačku, što je izazvalo veliko rivalstvo s drugim europskim velesilama, pa posljedično i Prvi svjetski rat zbog utrke u koloniziranju svijeta), a Berlin je, u principu, jedna od 16 savezničkih zemalja. Prvi naseljenici i osnivači Berlina bili su Zapadni Slaveni. Oni su dali ime gradu, a i mnogi berlinski kvartovi danas ustvari nose naslijeđena imena slavenske prošlosti (grad ima ukupno 12 kvartova). O Hitleru i nacizmu neću trošiti riječi. Nakon Drugog svjetskog rata mnogi su ljudi izgubili svoje živote pokušavajući pobjeći iz totalitarnog komunističkog režima Istočnog Berlina.

Grad danas ima vrlo veliku imigrantsku zajednicu, među kojom prednjače Turci. Turska manjina ovdje ima najveću svjetsku zajednicu izvan Turske, oko 200.000 ljudi, dok je imigranata u Berlinu ukupno oko 650.000. Više od 60 % stanovnika Berlina izjašnjavaju se kao ne-religiozni. Religija je uglavnom važnija doseljenicima nego starosjediocima.

U nastavku pročitajte kako se Ivan snašao u preseljenju i kako odgovara na 20 jednakih pitanja kao i svi prethodno ispitani iseljenici.

1) Koliko imaš godina, kada si doselio/doselila u zemlju gdje trenutno živiš, i u koju zemlju?

29 godina, prije otprilike godinu dana, u Njemačku.


2) Koji je razlog odseljavanja iz Hrvatske?

Skupljanje životnog iskustva, promjena, bilo mi je dosta života od “sezone do sezone”.


3) Što si po struci?

Po struci sam kuhar, te diplomirani prvostupnik ekonomije, smjer gastronomija i restoraterstvo.


4) Čime se baviš u svojoj novoj zemlji? Jesi li zadovoljan/zadovoljna time?

– Trenutno radim kao kuhar u jednom talijanskom restoranu/pizzeriji. Ponekad imam nastupe sa kolegama (hobi mi je beatbox, al to znaš Dino:-) ) Zadovoljan sam kvalitetom života ovdje, osjećam se organiziranije nego prije.


5) Planiraš li se vratiti u Hrvatsku?

Zasada ne.


6) Pratiš li što se događa u Hrvatskoj otkad te nema?

– Tu i tamo odem na naše portale i pogledam što se zbiva, ali to više doživljavam kao zabavu nego kao informiranje.


7) Generalno gledajući, misliš li da je odluka o odlasku bila dobra?

– Mislim i smatram da je odluka o odlasku bila dobra. Tu nemam što više za dodati.


8) Misliš li da Hrvatska pruža bolju perspektivu u budućnosti, ide li na bolje?

– Zasada mislim da ne, ali moguće je kroz 5-10 godina.


9) Koja je glavna prednost u novoj zemlji u odnosu na Hrvatsku?

– Po meni je glavna prednost to što se mogu družiti sa ljudima iz cijeloga svijeta.


10) Koji su nedostatci u novoj zemlji u odnosu na Hrvatsku?

– Po meni i nema nekih većih nedostataka.


11) Družiš li se s Hrvatima u novoj zemlji?

– Moram priznati da se družim sa Hrvatima, ali to bude par puta mjesečno.


12) Imaš li, ili planiraš, osnovati obitelj, i gdje se vidiš za 10 godina?

– Nemam obitelj, planiram imati obitelj, za 10 godina se vidim i dalje izvan Hrvatske, ali tko zna, budućnost se ne može tako lako predvidjeti.


13) Pratiš li političku situaciju nove zemlje? Kakav stav imaš prema istoj? Uzrujava li te?

– Slabo pratim političku situaciju Njemačke i Berlina, ovdje se tome ne pridaje toliko velika važnost, barem ja imam takav osjećaj, a politika me ne uzrujava, ova zemlja je stvorila ekonomski model koji u velikoj mjeri uključuje faktor uvozne radne snage, te pružila mogućnost kako izbjeglicama, tako i strancima da se adaptiraju i prilagode uvjetima života ovdje, pruža se puno veća perspektiva.


14) Glasuješ li na izborima u Hrvatskoj?

– Ne glasam.


15) Glasuješ li na izborima u novoj zemlji?

– Ne glasam.


16) Imaš li status državljanina nove zemlje? Želiš li ga?

– Nemam status državljanina Njemačke, niti mi treba taj status trenutno, pošto smo još u Europskoj uniji.


17) Što bi poručio mladima u Hrvatskoj?

– Mladima u Hrvatskoj bi poručio da rade ono što misle da je za njih dobro. Ubio si me s ovim pitanjem.


18) Ima li Hrvatska potencijala nadmašiti zemlju u kojoj trenutno živiš, i na koji način?

– Hrvatska nema potencijala nadmašiti Njemačku, to je jasno kao dan, no međutim, Hrvatska ima šanse da se razvije u nešto drugo svoga tipa i ugleda se na susjedne nam Slovence, te zemlje poput Slovačke, i takvim sličnima našoj maloj Hrvatskoj.


19) Što bi se trebalo promijeniti u Hrvatskoj da se poželiš vratiti?

– Cjelokupna vlada, trenutačni sustav vrijednosti u zemlji itd…


20) Nedostaju li ti obitelj i prijatelji iz Hrvatske?

– Ponekad mi nedostaju obitelj i prijatelji, ali često se imamo prilike vidjeti radi dobre povezanosti.

Dino Tremens

Glumac, reper, slam poeta, turistički pratitelj, stipendirani student, ljubitelj neobičnih sportova i aktivnosti (snowboard, biciklizam, kečeri, MMA), vozač, avanturist, ljubitelj hrane... Rođen i živi u Zagrebu, bla, bla... Život je lijep ako se tako postaviš prema njemu. To je sve što zna o sebi.

Komentari

Reklame