Aktualno Food & Drinks inmediasres POP COOLTURA PRIRODA & DRUŠTVO SVAŠTARA TOP VIJEST Zabava

DOP Ljetna patrola: Šibenik – grad na sjecištu povijesti, ulaganja i modernizma

U sklopu ovoljetnog cruisanja Jadranom obišli smo glavne gradove naše obale ne bi li na licu mjesta provjerili turističku ponudu i locirali najbolja mjesta zabave ili tek mitova o biserima Jadrana.

Šibenik je donedavno bio turistički mrtav gradić u koji se dolazi po inerciji jer ga Jadranskom magistralom ne možete zaobići, osuđen na povijest dječjeg festivala i nekoliko prigradskih plaža. Ali onda se u okruženju od Biograda na Moru do Primoštena ili Murtera i Tisnog počelo pomicati nešto u smislu konkretne i raznovrsnije turističke ponude od birceva ili restorana otvorenih uz glavne ceste. U Šibenik ćete cestom, vlakom, zrakom. Cestom je sjajno povezano, vlakom je nešto dvadesetstoljetnije a zrakom ćete do Splita (50 km južnije) ili Zadra (70 km sjevernije) pa onda do Šibenika zemljanim varijantama.

Mimo privatnih apartmana turisti najviše gravitiraju turističkom naselju Solaris koji krasi jedna od najljepših plaža na Jadranu, svake godine sve detaljnije i pažljivije urađena, s dovoljno hlada i popratnih sadržaja za one koji ne žele cijeli dan isprobavati Afriku na tuzemnom suncu. Turistička migriranja u okolici Šibenka iznimno su bitna prema otocima Zlarinu i Prviću premda se ponuda na njima dokida uglavnom u vizualnim ljepotama, restoranima, konobama i lokalitetima u smislu opatijsko umirovljeničkog koncepta turizma. Granjanje Šibenika proteže se i do Rogoznice, Vodica, Biograda, Primoštena, obližnjih mjesta koja se svojataju kao prigradska naselja ali čiji beton uz prirodni kamen, masline i krš nije mimo vikendica zasad rezultirao osobito pamtljivom turističkom ponudom.

Turistička ponuda Šibenika dirigirana od strane grada je klasično inzistiranje na dalmatinskim klišejima od klapa do janjetine u zaleđu, sjećanje na opća dobra od Arsena Dedića, Vice Vukova, Miše Kovača, Ive i Vinka Brešana, Fausta Vrančića, Juraja Dalmatinca, Maxima Mrvice, Špire Guberine, preko novodobnih mitova Dolores Lambaše, ponekog nogometaša i košarkaša i inih sportaša sve do kipa Dražena Petrovića pored igrališta na kojem je počinjao prve udarce loptom. Šibenski dječji festival, Festival dalmatinske šansone, njegovanje klapske pisme, neke su od kulturpunktova i centralnih mjesta onog tradicionalističkog Šibenika. Pa samostani, pa crkve, pa samostani, pa crkve, pa katedrala Sv. Jakova, pa kneževa palača, pa gradska vijećnica, pa lijepa Tvrđava Svetog Mihovila gdje se ovog ljeta proteže na samom vrhu iznad groblja lokalno improvizirana turistička ponuda koja je puna uvijek s obzirom na doba godine i gravitaciju ljudi u izostanku drugih zbivanja u gradu sama sila protuteža te hoćeš nećeš nanese tamo. A lokalci sa ili bez ideje kako te učiniti sretnim turistom te čekaju na prepad i blagu rezigniranost oko toga što će ti ili neće pružiti uz pogled tipa “dobro, i, šta ćemo sad?” kao da ni sami ne znaju što je činiti.

Glazba je pokretač društvenih kulturnih zbivanja. No, s obzirom na divotu prirodnih dobara i dalje je dojam kako se previše stvari ostavlja inerciji i da se Šibeniku turizam događa po svoj sili prilika i inerciji a ne aktivizmu lokalnih poduzetnika i privatnika koji bi poduzetničke nerve znali dobro ekonomizirati originalnom ponudom.

Privatne poduzetnike mimo gastronomske ponude dovukao je prostor pa su tako od adrenalinskog parka prema Biogradu na moru ove godine otvoren i fun park Mirnovec a nekad gradski festival alter glazbe Superuho, jedna od kombinacija nastalih od ZG festivala Žedno uho Mate Škugora, danas je preseljen u Primošten. Nakon kratkotrajnog pokušaja s Terraneom na kojem je stvorena gomila zaduženja, neisplaćenih dugova i mahom od sjajne ideje dovođenja referentnih inozemnih izvođača – hrvatskim klasičnim aljkavim pristupom i poslima ispalo je mnoštvo repova i upropaštenog potencijalno velikog festivala i obalnog “InMusica”.

Pričajući s lokalcima zamjetno je živciranje s turistima u smislu da im razni profili od Engleza, Talijana, Nijemaca, Čeha i istočnjaka kao najčešćih gostiju poprilično dižu živac jer je teško zgutati njihovo izvoljevanja, a pogotovo ako ne ostavljaju dovoljno love. Njima se nudi hrana, piće, kupanje, kokteli i hod klasičnim kamenim uskim uličicama obzirom da je Šibenik centralnom jezgrom sazidan tik do mora. Sve po prirodi i zadatom. Šibenska luka nekoć je uz Rijeku i Split slovila za bitnije na Jadranu danas je u spomenima. Ima mjesta za brodiće, jedrilice, uplovljavanje jahti u akvatorij ali to je manje više sve. Pristanišna luka – da, sve ostalo – ne.

Sex turizam i galebarenje prilično je individualna praksa i zanimacija majstora koji vuku priče iz Osamdesetih pa dalje, ali više se ti mitovi i legende danas modificiraju prema mobitel generaciji. Kažu da nikad nije bilo lakše do žena (ili muškaraca), samo ovisno o naravno privatnoj inicijativi.

Centralni problem Šibenika je parking. Ako ne želite puniti gradsku kesu preskupim gradskim parkiralištima koje su uspjeli zavući u napuštene zgrade, nema majci od divljaka. U uskim gradskim uličicama i pred susjedovim dvorištima i novogradnjama uvijek riskirate od pauka do kazni do grebanja od strane nadrkanih domorodaca sve što nije ŠI.

Domaće došljake ovdje ne smatraju turistima, dapače, Splićani i Zadrani su poludomaći. S prvima se trpe, s drugima jedva. Zagrepčani su im egzotika koja im blago ide na živce ali računaju prema njima s dozom hoh, nobl, potrošnog respekta. Domoroci i lokalci variraju, od onih nasmijanih i veselih zbog ljetne sezone (bitna manjina), do onih nadrkanih na cijeli svijet oko sebe jer moraju dić dupe i odradit nešto mimo iznajmljivanja apartmana ušljivim turistima jer im se ne da to radit. Najradije da smisle koncept kako turiste pustit do granice, prije toga im skinut cash s računa i reć im da su upravo konzumrali turistički događaj i da se okrenu i vrate s mislima na Jadran, natrag doma. E, tada bi bili najsretniji. NE mrdnut dupetom a dobijat stalni priliv. I to je odraz dobrog dijela ovdašnjeg mentaliteta.

Doima se kako je modernizacija grada nužna, ali se jako lomi na navadama starosjedioca kojima se ne da dinamizirati te mlađih poduzetnika koji poduzimaju mahom isključivo na način brze zarade na što manje ulaganja, a što više profita, bez obzira o kojem se vidu turističko, zabavno, kulturne ili gastronomske varijante turizma radi. Pun fantastičnih lokalnih plaža (Tisno, Jezera, Murter, Solaris, Lovišća, June, …) uz probrana mjesta za gastronomsku ponudu – ne samo po Trip Avisoru (Nostalgija, Pelegrini, Simun, Bounty, Tomaseo, Ka Grom Ice Cream Shop, Tinel, She Bio, Gorica, Argola, More, Torcida), Šibenik je jedno od potentnijih mjesta u čiji se razvoj mora ulagati od know howa do konkretnih poduzetničkih akcija i gradnji, kako u centru tako i zaleđu i priobalnim mjestima iz iste županije.

Šibenik je poput prekrasne školjke, tek neznatno odškrinute, unutar koje se krije dragulj za čije bi nošenje Beyonce primjerice plaćala suhim zlatom, samo joj ga netko treba oblikovati, ponuditi, očistiti i dotjerati do mjere svjetlucanja. (JA)

Redakcija

Redakcija

Komentari

Reklame

Nasumična dnevna glupost