Aktualno autorski tekstovi Celebrities Glazba inmediasres Kritike POP COOLTURA showbiz TOP VIJEST Zabava

Seciranje Bjork: od najgoreg k najboljem kao najava novog albuma

Bjork je nedavno najavila novi, trenutno bezimeni, projekt koji će obrađivati radosnije teme za razliku od prethodnog, tamnog i depresivnog ali odličnog albuma ‘Vulnicura’. ‘Jako sam uzbuđena podijeliti s vama da moj novi album dolazi uskoro’ čita ručno napisana poruka objavljena na instagramu. Osim iznenadne objave, ostalih detalja nema što u jednu ruku podiže razinu iščekivanja bez nepotrebnih spoilera. Sama najava i važnost pjevačice zahtjevaju od obožavatelja i promatrača da bace pogled na sve dosadašnje uspjehe i eksperimente jedne od najvažnijih glazbenih umjetnika modernog doba.

Ukratko, Bjork je islandska kantautorica i producentica s ogromnim ugledom. Profesionalni put joj započinje članstvom u islandskom alternativnom rock bendu The Sugarcubes, iako ne treba zaboraviti originalni debi album ‘Bjork’ iz 1977, što joj omogućuje razvoj kao glazbenice i predstavlja odskočnu dasku u svijet samostalnosti. Tijekom dugotrajne karijere razbija žanrovske barijere i pomiče percepciju većinski muškog svijeta o mogućnostima ženskog glasa i producentskog talenta. Razvila se eklektična lepeza utjecaja prisutnih na njezinim radovima od eksperimentalne, pop, jazz, klasične, dance, hip hop, trip hop i elektronične glazbe, čineći avant-gardu koja je sezala do površine mainstream-a utjecavši na pop i underground izvođače i danas. Teško se može pronaći izvođač koji je na slično uspješan način uspio premostiti takvo mnoštvo inspiracija, stvarajući svemoćnu ekperimentirajuću silu s neočekivanom pop privlačnošću i čarom. Možda je najpametnije njezinu glazbu jednostavno nazvati čistim artpop-om, pop glazba s neiskvarenom umjetničkom vrijednosti i željom za istraživanjem. Danas imamo popriličan broj izvođača koji istišću nadrealno iz sebe poput Grimes, FKA Twigs, St Vincent ili M.I.A. ali Bjork uvijek ostaje referenca, nedodirljiva pojava, kraljica art pop-a.

  1. Volta (2007.)

Očekivao se pop album, ne nužno s osmjehom. Suradnja s Timberlandom nije zadovoljila fanove te je podijelila kritiku, iako je producent sudjelovao na samo dvije pjesme. Krivnja se može prebaciti na očekivanja ili na loš marketing, ali se treba pomiriti s činjenicom kako ovo nije bio jedan od boljih Bjork albuma. Ima tu odličnih pjesama, poput uvoda u projekt ‘Earth Intruders’, koji pulsirajućom, plesnom eksperimentacijom spajaju glazbene pejzaže prošlih albuma s jednim korakom u sutra, stvarajući mutnu, zadovoljavajuću buku. Ostale pjesme ne sadrže potrebnu energiju te postanu prazne vrlo brzo, ne pružajući potrebnu razinu uzbuđenja. 6/10

  1. Biophilia (2011.)

Faza kad je pjevačica uronila u ekspresionizam koristeći prirodu kao alegoriju za izražavanje radoznalosti o svijetu oko sebe. Biophilia je zvuk otvaranja prema van, fokusiran manje na osobne senzibilnosti već usmjeren prema emocijama iščitanim iz zemlje, prirode. Ovdje nema grandioznosti već se minimalnom instrumentacijom kroji atmosfera i doživljaj. Koristi se neočekivana prisutnost zvona ili Teslinog transformatorora kako bi se oslikali prikazi vanjštine, mira i kaosa. Primjer je pjesma ‘Mutual Core’ koja izraženim bubnjevima i basom uglazbljuje pokrete tektonskih ploča, potresa. Kao ekperiment uspješan, s mnogo divnih pjesama, ali previše sintetičan za tako organsku izjavu. 7/10

  1. Debut (1993.)

Ovaj album predstavlja ponovno rođenje, reinterpretaciju onoga iza čega Bjork stoji. Kao prvi pothvat uronila je u dance glazbu i dala nam jedan od najboljih projekata devedesetih godina prošlog stoljeća. 8/10

  1. Medulla (2004.)

Ideja je u većini slučajeva najbitnija stvar. Ako je svježa, neočekivana i snažna u provedbi onda se može smatrati uspješnom. ‘Medulla’ je upravo to, potpuni uspjeh. Projekat sačinjen gotovo potpuno od ljudskog glasa u svim nevjerojatnim, predivnim oblicima. Varijacije glasa, njegov način korištenja su služili kao komponente instrumentacije čineći istinski organsku cjelinu. Album je samo učvrstio Bjork među legendama drastičnim opsegom poezije i reprezentacijom avanturističkog pothvata u umjetničkoj karijeri. 8/10

4. Vulnicura (2015.)

Ovo djelo zadaje duboke udarce. Konceptualno srce slamajući dnevnik koji stvara rijetko viđenu emocionalnu arhitekturu. Prekid s ljubavnikom je omogućio Bjork da iscijedi sav sadržaj srca nama u uši, pothvat kojem se teško ostaje ravnodušnim. Opisuju se lijepa vremena samo da bi kasniji raspad imao osjetniju jačinu vođenu neugodnom, kaotičnom glazbom. 9/10

 

3. Post (1995.)

Drugi album je potvrdio Bjork kao izvođačicu na kojoj se treba zadržati. Projekt je isijavao samopouzdanjem i idejama, nadilazio jednodimenzionalnosti prvijenca eklektičnim skupom pjesama koje uzbuđuju svakom prolaznom sekundom. Tiši trenuci su bili dovoljni za buđenje topline u pojedincu dok su oni glasni eksplodirali s neobuzdanom kreativnošću i srećom. 9/10

  1. Vespertine (2001.)

Vespertine je direktan album koji istražuje svakodnevne tmine, seksualnost i osjećaj samoće. Kao izjava je izrazito osoban, usmjeren na kreiranje ispravne atmosfere za prikaz intime i nesigurnosti. Samoća, kao jedna od osnovnih tematskih komponenti, služi za pročišćavanje misli dok se pomoću seksa izražava liberacija i sloboda. 9/10

  1. Homogenic (1997.)

Njezina najpotpunija izjava, najkompletnije djelo i glazbeno najeksperimentalniji projekt joj je i najbolji. Homogenic je ispunjen kompleksnim, teksturiranim slojevima luksuzne i primitivne glazbe, savršeno komponirani u besprijekornu cjelinu. Kao i kod ostalih vlastitih projekata, Bjork ovdje stvara prepoznatljivu arhitekturu kojom se kreće i pjeva duboke psihološke tekstove. Stvara se kontrast topline prenesene putem osobnih iskušenja i hladnoće samog stvorenog krajolika. Virtuoznost produciranja elektroničke glazbe dolazi do maksimuma, gdje se mnoge pjesme kompozicijski ne odvajaju od najboljih ikad napravljenih. Ovo jest jedan od najboljih elektroničkih albuma svih vremena te zasigurno jedan od najboljih i najoriginalnijih albuma uopće. 10/10

Domagoj Jurić

Redakcija

Redakcija

Komentari

Reklame

Nasumična dnevna glupost