Aktualno inmediasres mediji POP COOLTURA PRIRODA & DRUŠTVO showbiz SVAŠTARA Tehnologija Zabava

Bitcoin: Moneta današnje budućnosti – laka zarada ili prodavanje magle?

Internet je revolucionizirao i monetarne politike, bilo je pitanje kad će se revolucija događati po pitanju valuta i sredstava plaćanja. Pričamo o bitcoinu kroz malu školu (ne)upućenima o čemu se tu radi zapravo. Je li fora kao s dionicama samo za ekonomske kužere i brokere ili je dostupno malo poslovnijem puku? Proletili smo sa stručnjacima kroz deset baznih termina i pitanja.

1. Što je bitcoin?

Bitcoin je kriptovaluta, u prijevodu digitalni novac, stvoren i čuvan elektronički. Bitcoin nije printan, ne postoji u fizičkom obliku i nije kontroliran od strane banaka ili centara moći.  Proizvode ga brojni ljudi pomoću računala u cijelom svijetu koristeći software koji rješava matematičke probleme. Analogija je sa zlatom. Koristi ga se za kupovinu u elektroničkom obliku pa se u tom se smislu ne razlikuje ni od jedne druge valute (kune, dolara, eura…) kojom se kupoprodaja također odrađuje digitalno.

2. Tko je izumitelj/kreator?

Bitcoin je korijen ideje software developera Satoshi Nakamotoa – u prijevodu razvio je bazu zvanu – elektroničko plaćanje na temelju matematičkih dokaza. Nit vodilja ideje je bila stvaranje valute bez centralne vlasti elektroničkim prijenosom s minimalnim ili nikakvim transakcijskim troškovima.

Bitcoin ne izdaje nitko, ne postoji fizički, stvoren je digitalno od strane zajednice kojoj se svatko može pridružiti. Njih se “rudari” (mined) korištenjem procesorskog vremena i distribuira u bitcoin mreži. Mreža procesira transakcije napravljene pomoću bitcoina, rezultat čega je stvaranje vlastite platne mreže. Bitcoin protokol u stvari algoritam pomoću kojeg sustav funkcionira je ograničen na objavljivanje 21 milijuna bitcoinova, no svaki bitcoin ima veću vrijednost nego tradicionalna valuta pa je zbog toga podijeljen na manje dijelove.  Najmanji dio je milijuntinka Satoshi.

Prva transakcija je izvršena za plaćanje pizze, koja je koštala 150 bitcoina.

3. Korijen bitcoina?

Bitcoin nije temeljen na zlatu, već ovisi o matematici. Diljem svijeta ljudi koriste program koji slijedi matematičku formulu za proizvodnju bitcoina. Ta formula je javno dostupna svima, jer je napisana OpenSource kodom, tako da svatko može pogledati i uvjeriti se da radi ono za što je i stvoren.

4. Zašto vrijednost bitcoina raste?

Jer je moneta koju možete podići bilo gdje u svijetu i do nje doći.

5. Gdje u Hrvatskoj možete kupovati bitcoinom?

U Zagrebu se može kupiti kuća za 10 bitcoina. Bitcoin nije zamjena za novac, nego za zlato.

6. Koliko ljudi u svijetu posjeduje bitcoine?

Prije mjesec dana oko milijun ljudi, a danas se otvara cca 100.000 računa dnevno.

7. Kakav je odnos HNB-a prema bitcoinu?

Ni HNB ni Porezna uprava nemaju nikakav stav prema tome.

8. Je li bitcoin negdje nelegalan?

Nije nigdje nelegalan ni zabranjen.

9. Hoće li kriptovaluta postati globalni način plaćanja?

Da, sigurno. To je budućnost plaćanja.

10. Do koje svote bi vrijednost bitcoina mogla rasti?

Cca 500.000 dolara.

Redakcija

Redakcija

Komentari

Reklame