autorski tekstovi inmediasres knjige POP COOLTURA PRIRODA & DRUŠTVO Zabava

Rezidencija “Tragovi u snijegu”: plodno i inspirativno tlo Vukomerića

Pjesnici na imanju ZMAG, foto: Art lab

Predstavljanje digitalne zbirke “Tragovi u snijegu “, okupila je prošlog utorka više od dvadesetak ljudi u zagrebačkoj Booksi. Vedrana Pavlak iz udruge Art lab (udruge za promicanje poezije) i Sendy Osmičević sa ZMAG-a (recikliranog imanja na Vukomeriću) u ležernoj su atmosferi predstavili svoj rad kao i same autore zastupljene u zbirci. Neki autori nisu bili u mogućnosti doći, no radovi svih autora su bili recitirani. U zbirci, kao i na rezidenciji, izrazila su se djela šest autora: Roberta Vodanovića Čopora, Gorana Zajčeka, Tome Zidića, Tamare Grdić, Anamarije Levak i Vedrane Pavlak.

S predstavljanja u Booksi, foto: Matea Petrović

Imanje praktične ekologije

Zbirka je rezultat trodnevnog boravka pjesnika na recikliranom imanju ZMAG u Vukomeriću. Dražen Šimleša s recikliranog imanja objašnjava kako je ono nastalo u želji za stvaranjem nečeg trajnog čime bi se mogli baviti. „Ideja samog imanja je na praktični način približiti održivi razvoj zainteresiranim ljudima“, kazao je Šimleša. Svojim predavanjem o ekološkom otisku osobno je pjesnicima pokušao približiti ekologiju. Zadovoljan je njihovim aktiviranjem u tom predavanju, a cjelokupni dojam druženja s pjesnicima opisuje „zanimljivim i neobičnim“. „Često imamo svoje edukacije, ali posjećuje ih drukčiji tip ljudi i uglavnom smo mi ti koji osiguravaju edukaciju. Pjesnici su što se toga tiče bili samostalniji“, napominje Šimleša. Zaključno napominje kako se održivi razvoj najbolje ostvaruje u zajedničkom radu. „Kako su pjesnici došli kao ekipa, nadam se da im je imanje u tom smislu poslužilo kao živi svijet koji se stalno stvara i bulja“, kazuje Šimleša.

Skupi troškovi tiska: svako zlo za neko dobro

Sendy Osmičević iz ZMAG-a, na predstavljanju je objasnila kako su na imanju već prethodno surađivali s likovnim umjetnicima, a zbog njenog dugogodišnjeg poznanstva s Vedranom iz Art laba, suradnju s pjesnicima je ocijenila kao logičnim korakom. Pjesnici su se prijavljivali za sudjelovanje na mail art laba s tri pjesme i motivacijskim pismom. Potom je Art lab izabrao sudionike kojima su bili plaćeni troškovi puta, hrane i smještaja. Pavlak je „i više nego zadovoljna ishodom“. „S obzirom na to da financijsku podršku nismo dobile, bojale smo se da nećemo uspjeti napraviti rezidenciju kakvu smo zaista željele ali uz manje rezove ideja poput snimatelja, dnevnica, tiskanja zbirke te ostalih izmaštanih elemenata sve je ispalo savršeno“ ocijenila je Pavlak. „Koketirali smo s idejom tiskane zbirke, pisale izdavačima kako bismo dobile možebitne donacije ili popuste za tiskanje na recikliranom papiru ali budući da nam novčana pitanja nisu išla na ruku odlučile smo se za digitalnu zbirku. Realno gledajući je to ekološkija varijanta, a naravno, dostupna je svima što nam je i cilj – doprijeti do što više ljudi“ istaknula je ali i dodala kako svi ipak maštaju o tiskanom izdanju. Najviše ju se dojmila energija među pjesnicima. „U samo tri dana uspjeli smo se uskladiti i zaista se kreativno otvoriti“ osvrnula se Pavlak. Roberto Vodanović Čopor, aktualni prvak hrvatske slam poezije i sudionik na rezidenciji, također je bio zadovoljan odnosima na rezidenciji, tvrdeći da se radilo o sjajnoj kemiji koju je teško opisati.
Vodanovića Čopora je samoj rezidenciji privukao program koji mu se učinio zanimljivim. „Inače pokušavam biti ekološki osviješten i sudjelujem u eko akcijama svojim pisanjem i perfomansom“ objašnjava Vodanović Čopor. „Nadao sam se naučiti nešto novo, što bi možda mogao prenijeti i dalje i sve to nekako povezati s pisanjem. Na kraju je to ispala super kombinacija“, zaključuje Vodanović Čopor. Ističe da su edukacije, koje su zbog vremenskih uvjeta većinom bila teorijska, uspjela u utvrđivanju starog i proširivanju novog znanja, ali i dali inspiraciju za pisanje.
Rezidenciji se priključio i pjesnik Goran Zajček. „Nakon predavanja na rezidenciji i upoznavanja s raznim eko i permakulturnim temama shvatio sam koliko toga mi ljudi zapravo ne znamo o prirodi koja nas okružuje i kako se brinuti o njoj“, kazao je Zajček. Dodaje kako ga je ekologija prije toga zanimala površno, ali i kako je „svako novo znanje bogatstvo kojim možeš poboljšati kvalitetu vlastitog života i doprinjeti svojoj okolini“.
Zajček objašnjava kako je kreativni proces za svakog drukčiji, ali nije se opterećivao time koliko će mu cijeli događaj biti inspiritivan. „Ljudi se previše opterećuju time i razmišljanjem i očekivanjem samo blokiraju protok kreativnosti u sebi jer su fokusirani upravo na nepredvidivost inspiracije a ne na iskustvo“ napominje Zajček. Pavlak ističe da ju je bio strah zbog očekivanosti konkretnih rezultata. „Bojala sam se da bi stihovi nastali u takvim uvjetima mogli biti umjetni, ali prevarila sam se. Sama šetnja, priroda, nova saznanja i interakcija s tako drugačijim ljudima bila je plodno tlo za rast inspiracije“, objasnila je Pavlak.

Foto: Matea Petrović

“Dopri do jedne osobe i već si puno napravio”

Posjetitelji su bili zadovoljni. „Jako ugodna atmosfera i dovoljno informacija“, rekla je Jelena Širić koju je na ovaj događaj podjednako privukao i poetski i ekološki aspekt, premda je, kako ističe, uvijek više zanima ekologija. Smatra kako se na ovaj način ljudima može približiti ekologija.
S njom se slaže i Ivan Škrabe koji je u prvom redu došao kao podrška Vodanoviću Čoporu. „Jako lijepo, vrlo interesantna scena koju vrijedi podržati. Razmišljam da se prijavim iduće godine“, ističe Škrabe, a s obzirom na najavu ponavljanja rezidencije, radi se o realnoj mogućnosti.
Vodanović Čopor smatra kako je pitanje utjecaja na publiku vrlo subjektivna stvar i kako ne možemo znati do koga će pjesma i kako doprinijet. „Ali dopreš li do samo jedne osobe i to je sjajno. Već si puno napravio“, zaključuje Vodanović Čopor.

Ivor Kruljac

Foto: Matea Petrović

 

Ivor Kruljac

Ivor Kruljac

Novinar, publicist i književnik. U slobodno vrijeme voli studirati.

Komentari

Reklame