Aktualno Glazba POP COOLTURA PRIRODA & DRUŠTVO showbiz

Nova studija: Kulturne i kreativne industrije EU prije i nakon COVID19

concert stage on rock festival, music instruments silhouettes, colorful background with copy space
Kulturne i kreativne industrije (KKI) mnogo su više od samo još jednog sektora za izlazak iz krize, one su značajan dio europskog rješenja za ovu krizu u trenutku kada nam je potrebno političko jedinstvo, snažan ekonomski poticaj i socijalna regeneracija. Potvrđuje to i nova studija EY-a koju je naručio GESAC, europsko udruženje autorskih društava čiji je član HDS ZAMP. Ona otkriva ogroman doprinos KKI-ja gospodarstvu EU-a i ocjenjuje ulogu koju bi te industrije trebale imati u oporavku Europe tijekom i nakon korona krize.
Studija pod nazivom Obnova Europe: Kulturno i kreativno gospodarstvo prije i nakon COVID-19, iznosi brojke koje stoje iza uspješnih europskih KKI-ja prije pandemije kao i zapanjujuće učinke zatvaranja izvedbenih dvorana i javnih prostora i mjera socijalnog udaljavanja. Također donosi niz preporuka za oporavak i osnaživanje KKI-a, tako da one mogu biti jedan od pokretača obnove gospodarstva EU nakon krize.
Uspješno gospodarstvo
U 2019. kulturne i kreativne industrije su predstavljale 4,4% BDP-a EU-a, s godišnjim prometom od 643 milijarde eura i ukupnom dodanom vrijednošću od 253 milijarde eura. KKI su također bile vodeće kad je riječ o otvaranju radnih mjesta i zaposlenosti. Zapošljavale su više od 7,6 milijuna ljudi, što je više od osam puta više od telekomunikacijske industrije.
KKI su rasle brže (2,6%) od prosjeka EU-a (2%), a njihova je trgovinska bilanca bila u plusu 8,6 milijardi eura – što potvrđuje status EU-a kao kulturne snage u svjetskom gospodarstvu. Kreativno gospodarstvo također je pogodno područje za tehnološke inovacije i zapošljavanje mladih.
COVID-19
No, dogodio se COVID-19 koji je posebno pogodio ovaj sektor gospodarstva pa tako studija otkriva da su KKI pogođene više od turizma i tek neznatno manjenje od avioprometa. KKI kao cjelina doživjele su gubitke od preko 30% prometa za 2020. godinu – kumulirani gubitak od 216 milijardi EUR – pri čemu su sektori glazbe i izvedbenih umjetnosti doživjeli gubitke od 75%, odnosno 90%, 53 mlrd EUR gubitak je u vizualnim umjetnostima, 26 mlrd za audiovizualne itd.
PREPORUKE ZA GOSPODARSKU OBNOVU EU
Razmatrajući ključni doprinos KKI cjelokupnom gospodarstvu, EY zaključuje da bi upravo kreativni sektor trebao biti onaj koji je u fokusu Europe kad je riječ o njezinu gospodarskom oporavku i preporučuje trostruki pristup: „financije, osnaživanje, poluga“. U studiji tako preporučuju masovno javno financiranje i promicanje privatnih ulaganja, čvrst pravni okvir za stvaranje uvjeta potrebnih za revitalizaciju kreativne ekonomije i osiguravanje njezina dugoročnog rasta te iskorištavanje snage KKI i individualnih kreativnih talenata za pokretanje društvenog napretka.
SEKTOR UJEDINJEN U BORBI ZA OPORAVAK
Nikada prije europsko kreativno gospodarstvo nije doživjelo takvu gospodarsku devastaciju, čiji će se učinci osjetiti u sljedećem desetljeću. Objavljivanje ove studije potaknulo je kreativce da se ujedine i putem svojeg izaslanstva sastanu s visokim dužnosnicima EU, uključujući potpredsjednike EK Vladisa Dombrovskisa, Dubravku Šuicu i Margaritisa Schinasa, te povjerenike Thierrya Bretona, Mariyu Gabriel, Paola Gentilonija i Nicolasa Schmita. Delegacija je sadržavala predstavnike iz cijelog KKI spektra diljem EU, a vodio ju je jedan od pionira elektroničke glazbe Jean-Michel Jarre. U ime hrvatskih autora glazbe, u delegaciji je sudjelovao Antun Tomislav Šaban, glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja.
Slavni francuski autor Jean-Michel Jarre je istaknuo da su milijuni autora i kreativaca teško pogođeni ovom krizom. Rješenje nije u tome da „kreativci nađu nove poslove,“ rekao je. “Kultura je postala oskudan resurs u današnjoj Europi i svi zbog toga patimo. Istodobno, Europljani su svjesni istinski duboke vrijednosti umjetnosti i njezine sposobnosti da nas okuplja, jer kreativci i autori su liječnici za dušu. I ovu krizu ljudi su lakše podnosili uz kulturu i umjetnost. Ova studija odražava tu stvarnost, stavlja probleme u brojke i nudi jasne upute za rješenje“. Zatražio je od europskih institucija da hitno riješe nepravilnosti na digitalnom tržištu, prate provedbu novih propisa te kreativcima i na tom tržištu omoguće ravnopravni tržišni položaj.
Nakon razgovora s predstavnicima kreativaca, oglasila se i potpredsjednica EK, Dubravka Šuica: “Iznimno mi je zadovoljstvo sastati se s delegacijom krovne europske udruge društava autora i skladatelja GESAC, predvođenu Jeanom Michelom Jarreom. Europska komisija je svjesna dramatičnog utjecaja pandemije koronavirusa na kulturne i kreativne zajednice u svim zemljama članicama i učinit ćemo sve što je u našoj moći kako bismo podržali sve umjetnike pogođene ovom krizom. Daljnji razvoj cjepiva te implementacija Mehanizma za oporavak i otpornost “Next Generation EU” u iznosu 750 milijardi eura bit će ključni za oporavak Europske unije, a tako i kulturne industrije. A upravo će kroz Konferenciju o budućnosti Europe građani iz svih sfera života ostvariti veći utjecaj na donošenje odluka i u tom kontekstu podupirem predstavnike kreativnih industrija na aktivni angažman. Kultura i umjetnost sastavni su dio budućnosti naše Europske unije.”
Glavni tajnik HDS-a, Antun Tomislav Šaban, naglasio je, nakon razgovora kreativaca s potpredsjednicom EK Dubravkom Šuicom: „ Nova studija pokazuje razmjere katastrofe koju je pandemija prouzročila u kulturnim i kreativnim industrijama. Što se tiče glazbe, ona uz izvedbene umjetnosti bilježi najveći pad prihoda. Uzdajemo se u Europsku komisiju koja je, po riječima dopredsjednice Šuice, svjesna situacije, a dopredsjednica je osobno dirnuta otpornošću umjetnika u ovim teškim vremenima. Svi koji su pod režimom „lockdowna“ moraju zamisliti kako bi izgledalo da u ovoj situaciji nemaju pristup glazbi, filmovima, knjigama i ostalim kulturnim sadržajima. Tu se pokazuje koliko je kulturni i kreativni sektor važan ne samo ekonomski već i kao način života koji ljudima pomaže u teškim vremenima, kad podiže moral i pronosi optimizam među pojedincima, narodima i zajednicama. Upravo sada nam treba kultura kako bismo prebrodili ove izazove i izgradili novo, zdravije društvo.“
Redakcija

Redakcija

Komentari

Reklame