Budite “Na margini”: Čitanje bitnih naslova europske literature – „Prepoznaj sebe u njemu i njoj koji nisu poput tebe i mene“

U drugoj godini projekta objavljeno je deset knjiga koje su predstavljene na književnom festivalu knjiga „Vrisak“, a u novim okolnostima i online intervjuima s autorima, online radionicama i podcastovima.

Fokus druge godine projekta ženski su glasovi i iskustva te prijevodi domaćih autora na strane jezike. Sve su to priče koje zaslužuju da ih se čuje: većina njih razbija stereotipe i progovara o temama o kojima se dugo šutjelo.

Tri nagrađivana grafička romana mladih europskih autorica daju glas žrtvama seksualnog uznemiravanja, tinejdžericama i ženama starije dobi.

Strip „Shvati to kao kompliment“ britansko-rumunjske autorice Marie Stoian progovara o seksualnom nasilju i podsjeća sve nas da seksualno uznemiravanje nikada nije kompliment.

Grafički roman „Mi žene smo uvijek dobro“ Ane Penyas, dobitnik španjolske Nacionalne nagrade za strip, homagge je svim onim nevidljivim i ušutkanim ženama starije generacije koje su svoj život podredile drugima, uvijek kao nečije supruge, majke ili bake.

Višestruko nagrađivan strip za mlade „Psst – doba tajni“ norveške autorice Magnhild Winsnes na originalan način prikazuje osjetljivo razdoblje odrastanja između djetinjstva i puberteta i sve one burne emocije koje ga prate.

„Gramatika svjetla“ zbirka je pjesama jedne od najpoznatijih suvremenih svjetskih pjesnikinja Carol Ann Duffy. Pjesme ove škotske pjesnikinje hrabar su i originalan prilog britanskoj i svjetskoj poeziji.

„Nikamo ne idem“ zbirka je priča makedonske i regionalne književne zvijezde Rumene Bužarovske. Ona progovara o ljudima koji traže bolji život u emigraciji i postavlja pitanje pronalaze li ga uistinu ondje.

Knjige o Muminima finske autorice Tove Jansson klasici su dječje književnosti i omiljene knjige milijuna djece širom svijeta. Roman „Mumini i velika poplava“ govori o upornosti i optimizmu Mumina i u najvećim nevoljama. „Nevidljivo dijete“ jedna je od najpoznatijih pripovijetki dječje književnosti koja progovara o svojoj onoj „nevidljivoj djeci“, utišanoj i ustrašenoj, kojima su potrebni ljubav i pažnja.

Roman “Magnetno brdo” Réke Mán-Várhegyi dobitnik je Europske nagrade za književnost i knjiga koju su kritičari prozvali mađarskim romanom #metoo pokreta.

Roman „Katarina Velika i Mala“ Olje Knežević dobitnik je V.B.Z.-ove nagrade za najbolji roman 2019 godine. U suradnji s izdavačkom kućom Istros Books sada je objavljen u Velikoj Britaniji gdje je dobio niz izvrsnih kritika.

„Brdo“ Ivice Prtenjače, također je dobitnik je V.B.Z.-ove nagrade za najbolji roman. Ovaj omiljeni roman hrvatskih čitatelja pronalazi svoj put i u svijetu: već je preveden na engleski jezik, a sada i na njemački u suradnji s austrijskim izdavačem Folio Verlagom.

„Ako su ljudi dovoljno često uplašeni, ponekad postanu nevidljivi“ – citat je Tove Jansson iz priče „Nevidljivo dijete“. Ovih deset knjiga govori o pravu svakog ljudskog bića da bude vidljivo i da se njezin ili njegov glas čuje.