Aktualno Celebrities knjige mediji POP COOLTURA showbiz

Kratki odgovori na velika pitanja: Posljednja knjiga velikana znanosti Stephena Hawkinsa

U knjizi Kratki odgovori na velika pitanjaStephen Hawking, jedan od najvećih umova našeg vremena, ostavio nam je svoja posljednja razmišljanja o bitnim pitanjima i izazovima s kojima se suočavaju naš planet i čovječanstvo.

Tijekom cijele svoje veličanstvene znanstvene karijere svjetski poznat britanski fizičar i kozmolog Stephen Hawking trudio se širiti naše razumijevanje svemira i razjasniti neke od njegovih najvećih misterija. Iako ga je znanstvenoistraživački rad o crnim rupama, imaginarnom vremenu i višestrukim povijestima vodio u najudaljenije dijelove svemira, Hawking je čvrsto vjerovao da znanost može i treba poslužiti za rješavanje problema na našem planetu.
I upravo sada, kada se suočavamo s mogućim katastrofalnim promjenama na Zemlji – poput klimatskih promjena, sve oskudnijih prirodnih resursa pa do izazova, čak i prijetnji, koje nam donosi razvoj umjetne inteligencije – Stephen Hawking svoju pozornost skreće upravo na najbitnija pitanja koja se tiču budućnosti ljudskoga roda.
• Postoji li Bog?
• Kako je sve počelo?
• Postoje li u svemiru i druga inteligentna bića osim nas?
• Možemo li predvidjeti budućnost?
• Što je u crnoj rupi?
• Je li moguće putovati kroz vrijeme?
• Hoćemo li preživjeti na Zemlji?
• Trebamo li kolonizirati svemir?
• Hoće li nas umjetna inteligencija nadmudriti?
• Kako bismo trebali oblikovati budućnost?
„Svi smo mi putnici kroz vrijeme koji su se zaputili zajedno u budućnost. No radimo zajedno kako bismo tu budućnost učinili mjestom na koje želimo stići.“
Ljudi su oduvijek htjeli odgovore na velika pitanja. Odakle smo došli? Kako je nastao svemir? Kakvo je značenje i plan iza svega toga? Ima li još nekoga u svemiru? Pogledi na stvaranje svijeta kakvi su bili u prošlosti danas se čine manje relevantnima i vjerojatnima. Zamijenio ih je čitav niz varijacija na temu koje se može nazivati samo praznovjerjem, od New Agea do Zvjezdanih staza. No prava znanost može biti mnogo neobičnija od znanstvene fantastike te pružati mnogo više zadovoljstva.
Ja sam znanstvenik. I to znanstvenik koji je duboko fasciniran fizikom, kozmologijom, svemirom i budućnošću ljudskoga roda. Moji su mi roditelji odgojem usadili nepokolebljivu radoznalost te da, poput svojeg oca, istražujem i pokušavam odgovoriti na brojna pitanja koja nam znanost postavlja. Proveo sam život putujući svemirom u svojem umu. Kroz teorijsku fiziku tražio sam odgovore na neka veličanstvena pitanja.
U jednom trenutku pomislio sam da vidim kraj fizike kakvu znamo, no sada smatram da će se čarolija otkrića nastaviti i dugo nakon što mene više ne bude. Blizu smo nekima od tih odgovora, ali do njih još nismo došli.
Problem je što većina ljudi smatra da je prava znanost preteška i prekomplicirana da bi je razumjeli. No ja ne mislim da je tako. Da bi se istraživalo temeljne zakone što upravljaju svemirom potrebno je izdvojiti vrijeme koje većina ljudi nema; svijet bi u kratkom vremenu stao kada bi se svi pokušavali baviti teorijskom fizikom. No većina lju- di može razumjeti i prihvatiti osnovne ideje ako su one prikazane na jasan način, bez formula, a to je po mojem uvjerenju moguće i uživao sam pokušavajući to raditi cijeloga svog života.
Ovo je sjajno vrijeme za život i istraživanja u teorijskoj fizici. Naša slika svemira jako se promijenila u zadnjih pedeset godina, a ja sam sretan ako sam dao doprinos. Jedno od velikih otkrića vezanih za starost svemira upravo je perspektiva koju je ljudski rod time dobio o sebi. Kada iz svemira promatramo Zemlju, vidimo se kao cjelinu. Vidimo jedinstvenost, a ne podjele. To je tako jednostavna slika sa snažnom porukom; jedan planet, jedna ljudska vrsta.
Želim dati svoj glas onima koji traže trenutačnu akciju vezanu za ključne izazove naše globalne zajednice. Nadam se da će u kretanju prema naprijed, čak i kada mene ovdje više ne bude, ljudi koji imaju moć biti u stanju pokazati kreativnost, hrabrost i vodstvo. Dajmo im da se uzdignu do izazova ciljeva održivog razvoja i djeluju ne zbog vlastitog, nego zajedničkog interesa. Itekako sam svjestan vrijednosti vremena. Uhvatite trenutak. Djelujte sada.
Stephen William Hawking (Oxford, 8. siječnja, 1942. – Cambridge, 14. ožujka 2018.), britanski teoretski fizičar. Završio je studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio na Sveučilištu Cambridge. Već 1974. postao je član Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu. Bio je profesor matematike i fizike na Lucasovoj katedri Sveučilišta Cambridge, istoj onoj katedri na kojoj su nekoć predavali velikani poput Isaaca Newtona i Paula Diraca. Postao je poznat po doprinosima na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, te po popularnim pisanim djelima, u kojima iznosi svoje teorije o svemiru općenito.
Preminuo je u 76. godini života u svom domu u Cambridgeu u Engleskoj.
Za života je objavio mnogo knjiga, među kojima su svakako najpoznatije Kratka povijest vremena (A Brief History of Time, 1988.), zbirka eseja Budućnost svemira i drugi eseji (Black Holes and Baby Universes, 1993.), Svemir u orahovoj ljusci (The Universe in a Nutshell, 2001.) te djela koja je napisao s Leonardom Mlodinowim, Još kraća povijest vremena (A Briefer History of Time, 2005.) i Velebni dizajn (The Grand Design, 2010.). Kratki odgovori na velika pitanja (Brief Answers to the Big Questions, 2018.) njegova je posljednja knjiga napisana za života i objavljena posmrtno.

Redakcija

Redakcija

Komentari

Reklame