DOP magazin pop & off kulture

Prvu polovicu 2009. godine obilježila je distribucija dvaju laureata Festivala igranog filma u Puli. Kako je odavno praksa hrvatskog filma još od Brešanovog Maršala iz 1999. godine da svjetske premijere filmova ne trebaju biti isključivo obilježje pulskog Festivala, činjenica da je film Branka Schmidta Metastaze zaigrao u hrvatskim kinima krajem ožujka prije prikazivanja u Puli, nije novost, već uhodana praksa. Nastale na temelju istoimenog romana Ive Balenovića, Metastaze su nakon kinodistribucije, u Puli proglašene najboljim hrvatskim filmom 2009. godine, a glavni glumac filma Rene Bitorajac najboljim glumcem.

No filmska prikazivačka 2009. započela je puno ranije, i to početkom siječnja s pulskim pobjednikom iz 2008. – Ničijim sinom Arsena A. Ostojića čiji je scenarij temeljen na dramskom predlošku Mate Matišića. Još jedan film iz Pule 2008. svoju je kinodistribuciju imao u prvoj polovini 2009. Riječ je o Buick Rivieri Gorana Rušinovića nagrađenoj Srcem Sarajeva koja je nastala prema istoimenom romanu Miljenka Jergovića, a prikazana je u ožujku. No mnogi su filmaši ipak pričekali premijerno prikazivanje na Festivalu u Puli čiji je prošlogodišnji Nacionalni program bio najobimniji od osamostaljenja. U konkurenciji je bilo prikazano 10 igranih filmova – Metastaze, Vjerujem u anđele, Zagrebačke priče, Crnci, U zemlji čudesa, Čovjek ispod stola, Ljubavni život domobrana, Kenjac, Penelopa i Blizine. No vrlo brzo nakon festivala i nakon ljetne stanke od rujna su se zaredale kinopremijere. Prva je bila premijera Kenjca, drugog dugometražnog filma redatelja i scenarista Antonija Nuića u Puli nagrađenog za scenarij, kameru i glazbu, koji je ujedno dobio i kritičarsku nagradu Oktavijan, a ujedno je prošle godine odbaran za hrvatskog kandidata za Oscara. Nakon zagrebačke premijere na 7. Zagreb Film Festivalu u listopadu u distribuciju su krenule i Zagrebačke priče, filmski omnibus koji kroz 9 kratkih priča tematizira zagrebačke kvartove, a u Puli je glumica Lana Barić, ostvarivši dojmljivu minijaturu u priči Zvonimira Jurića Žuti mjesec, proglašena najboljom debitanticom.

U listopadu je započela distribucija romantične mediteranske komedije Vjerujem u anđele Nikše Sviličića, u Puli nagrađene Zlatnim vratima za najbolji film prema ocjeni publike. U studenom je svoju kinopremijeru imala socijalna drama Dejana Šorka U zemlji čudesa, za koju je nagradu za najbolju sporednu ulogu odnijela Lena Politeo, a u prosincu je zaigrao Čovjek ispod stola Nevena Hitreca nastao prema predlošku Vjekoslava Dominija, još jedna socijalnom notom obojena drama. No s domaćom su distribucijom dva naslova s Pule odlučila pričekati 2010. godinu. Tako ćemo početkom veljače u distribuciji Continental filma gledati hiperrealističku ratnu dramu Crnci Gorana Devića i Zvonimira Jurića, u Puli nagrađenu za režiju i najbolju sporednu ulogu (Nikša Butijer), a u ožujku ili travnju film Pave Marinkovića Ljubavni život domobrana u distribuciji VTI-ja za koji je glavna glumica Dijana Vidušin u Puli dobila nagradu za najbolju glumicu. Film je ujedno nagrađen i za montažu.

Od hrvatskih koprodukcija prošle smo godine u sklopu Sarajevo Film Festivala premijerno mogli vidjeti novi uradak svjetski općeprisutne rumunjske kinematografije Prije svega, Felicia Melisse de Raaf i Razvana Radulescua te slovenski film Slovenka Damjana Kozolea, autora hvaljenog i nagrađivanog filma Rezervni dijelovi. Jedan od scenarista Slovenke je jedan od traženijih domaćih scenarista Ognjen Sviličić.

No praksa prikazivanja filmova prije Pule nastavlja se i ove godine. Već u siječnju čeka nas distribucija dugoočekivanog dugometražnog animiranog filma Joška Marušića Duga nastalog prema motivima pripovijedaka Dinka Šimunovića. Film je svoju svjetsku premijeru imao krajem prosinca prošle godine u Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Za ožujak je najavljena i premijera novog filma Rajka Grlića Neka ostane među nama u distribuciji Continental filma. Scenarij za ovu ljubavnu dramu smještenu u suvremeni Zagreb zajedno su napisali Rajko Grlić i Ante Tomić.

ŠTO JE SNIMLJENO, ŠTO SE SNIMA, ŠTO JE U PRIPREMI

A da su domaći filmaši u 2009. bili aktivni, dokazuje činjenica kako je do sada snimljeno pet dugometražnih igranih filmova. Prošle je godine završeno snimanje Grlićevog filma Neka ostane među nama započeto 2008. godine, a snimljeni su i filmovi Ognjena Sviličića Dva sunčana dana, Kotlovina Tomislava Radića i dva debitantska filma 72 dana Danila Šerbedžije i Šuma šumarum Ivana Gorana Viteza. Koprodukcija omnibusa Neke druge priče u kojoj je jednu od priča režirala Ivona Juka i koprodukcija Na putu Jasmile Žbanić završene su i kreću u osvajanje svjetskih festivala.

Snimanja se, naravno, nastavljaju i u 2010. godini. Prvu klapu u 2010. godini udario je Dalibor Matanić krenuvši u snimanje dugo najavljivane Majke asfalta, još jedne priče smještene na zagrebačke ulice.

Najavljeno je i snimanja povijesnog filma Lea i Darija – Dječje carstvo Branka Ivande, radnjom smještenog u prvu polovinu Drugog svjetskog rata. U pripremi su i filmovi Igora Mirkovića Noćni brodovi, Visoka modna napetost Filipa Šovagovića, Koko i duhovi Daniela Kušana, Čovjek kojega je pojelo more Hrvoja Hribara, Duh babe Ilonke Tomislava Žaje, Vidovgrad Kristijana Milića, Ivana Pavličića i Gorana Rukavine i Djeca jeseni Mladena Dizdara.

Dokaz da je kratkometražna forma ulaznica za velike A festivale prošle godine potvrdila su dva domaća filma – Ciao Mama i Tulum. Najveći festivalski uspjeh svakako je svibanjska pozivnica na službeni, natjecateljski programa Festivala u Cannesu upućena debitantskom filmu Gorana Odvorčića Ciao Mama. Na istom je festivalu, ali u programu Tjedna kritike, prikazan i film Dalibora Matanića Tulum.

Iako u popratnom programu, na prošlogodišnjem izdanju Berlinalea prikazan je nagrađivani kratkometražni film Ručak Ane Hušman, a isti je film prikazan i u popratnom programu prošlogodišnjeg izdanja Festivala u Rotterdamu. U studenom je na prestižnoj IDFA-i, međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Amsterdamu, izvan konkurencije sudjelovao Nenad Puhovski s filmom Zajedno, a na prestižnom Annecyju, svjetskom festivalu animiranog filma, u studentskoj selekciji prikazan je film Mobitel Mania Darka Vidačkovića.

Clerrmont Ferrand, najveći i najznačajniji svjetski festival kratkometražnog filma, u konkurenciji je ugostio Moranu Simona Bogojevića Naratha koja je do sada prikazana na sveukupno 68 svjetskih festivala te film Veljka Popovića Ona koja mjeri, koji je pak do danas prikazan na zavidnih 106 međunarodnih festivala.

Prošlogodišnji Karlovy Vary u srpnju su ugostili tri hrvatska filma. Tako je film Vinka Brešana Nije kraj (2008) prikazan u natjecateljskom programu u kojem je osvojio nagradu međunarodnog udruženja filmskih kritičara FIPRESCI. U popratnim programima prikazan je Ničiji sin (program East of the West) te Rušinovićeva Buick Riviera (program Variety Critics' Choice).

Sarajevski festival prošle je godine u službenoj regionalnoj konkurenciji prikazao 10 hrvatskih filmova. Od dugometražnih prikazani su Kenjac i Crnci, od dokumentarnih Sevdah Marine Andree, Splitski akvarel Borisa Poljaka, Sretna zemlja Gorana Devića, Plati i ženi Atanasa Georgieva, a od kratkih igranih i animiranih filmova u konkurenciji su se našli Tulum, Ciao Mama, Mobitel Mania i Noćna mora Darka Kokića. Tulum je nagrađen Srcem Sarajeva za najbolji kratki film, nagradom publike nagrađen je Sevdah, dok je Ciao Mama nagrađena posebnom plaketom žirija.

Europski festivali koji najčešće ugošćuju domaće filmove i prošle su godine učinili isto. Festival u Montpellieru tako je u svojoj službenoj konkurenciji prikazao Šorakov U zemlji čudesa, a u ostalom dijelu službenog programa i Brešanov Nije kraj, Matanićev Tulum te eksperimentalne filmove Splitski akvarel, Silent Frame Damira Čučića i Sorrow Ljiljane Resnick. Međunarodni festival koji pak prati kinematografije zemalja Istočne i Srednje Europe, a održava se u njemačkom Cottbusu, u službenom programu ugostio je Crnce na kojem je nagrađen nagradom FIPRESCI te nagradom za režiju, dok je kratki film Saše Bana Interije, Stan, Noć nagrađen posebnom nagradom. Za Tulum to je bio samo još jedan u nizu od trideset festivala na kojem je taj Matanićev film sudjelovao od svoje cannske premijere do danas.

Na njemačkom Međunaordnom festivalu kratkometražnog filma u Oberhausenu u konkurenciji je bio prikazan dokumentarac Tri Gorana Devića.

A festivalska 2010. godina...

Vijest o sudjelovanju kratkog filma Žuti mjesec Zvonimira Jurića u službenom natjecateljskom programu Berlinalea samo je potvrdila važnost kratkometražne forme kao bitne stavke pri ulasku u natjecateljske programe svjetskih A festivala. U službenom programu naći će se i hrvatska koprodukcija Na putu u režiji Jasmile Žbanić i u produkciji hrvatske Žive, koja je svojim prvim filmom Grbavica osvojila Zlatnog medvjeda. U filmu su glavne uloge ostvarili hrvatski glumci Zrinka Cvitešić i Leon Lučev.

Rotterdam će ove godine, u glavnom programu Bright Future ugostiti Kenjca izvan konkurencije, a u popratnom programu naći će se film Gorana Devića Tri te film Ivana Ramljaka i Marka Škobalja Oslobođenje u 26 slika koji je nastao te je i nagrađen u sklopu projekta Sarajevo grad filma.

Festival u Göteborgu u veljači će također ugostiti Kenjca, a i Metastaze i Sevdah.

EUROPEAN FILM PROMOTION/FILMSKI FONDOVI/KOPRODUKCIJSKI MARKETI

Hrvatski audiovizualni centar je od 1. siječnja 2009. godine postao punopravni član European Film Promotiona (EFP), krovne europske filmske promidžbene organizacije koja okuplja nacionalne promidžbene i izvozne filmske agencije trideset europskih zemalja, i to s ciljem umrežavanja europskih nacionalnih filmskih promidžbenih organizacija na zajedničkim projektima i inicijativama koje doprinose što uspješnijoj promidžbi europskog filma i europskih filmskih talenata u svijetu. U sklopu svojih aktivnosti EFP Hrvatska je do sada sudjelovala u tri međunarodna programa. Na cannskom Festivalu u svibnju producentica Ankica Jurić Tilić postala je članica inicijative Producers on the Move koja okuplja mlađe europske producente. Potom je na Međunarodnom filmskom festivalu u Pusanu u Južnoj Koreji u listopadu EFP predstavio jedan hrvatski film i jednog hrvatskog filmskog autora. Riječ je o pobjedniku pulskog filmskog Festivala – o Metastazama i njihovu redatelju Branku Schmidtu. Vrhunac čini uvrštavanje hrvatske glumice Zrinke Cvitešić u program Shooting Stars 2010 među 10 najboljih europskih glumaca do 35 godina starosti koji će svoje predstavljanje doživjeti u veljači na ovogodišnjem izdanju Berlinalea.

Svakako treba spomenuti i kako je početkom godine u sklopu filmskog Festivala u Rotterdamu Nuićev Kenjac dobio potporu Zaklade Huberta Balsa za postprodukciju. Na koprodukcijskom marketu Connecting Cottbus u studenom, u sklopu filmskog Festivala u Cottbusu, dugometražni igrani projekt Igora Mirkovića Noćni brodovi osvojio je nagradu za najbolju prezentaciju projekta te novčanu nagradu za razvoj scenarija, dok je najboljim scenarijem na Međunarodnom festivalu u Soulunu u sklopu Balkan Film Funda proglašena Majka asfalta Dalibora Matanića i Tomislava Zajeca.

HRVATSKI GLUMCI U STRANIM PRODUKCIJAMA

Prošla je godina bila uspješna i za domaće glumce od kojih su mnogi zaigrali u stranim produkcijama. Svakako je najrazvikanija ona njemačkog filma Oluja Hansa-Christiana Schmidta koji je zbog aktualne haaške teme kojom se bavi pobudio veliki interes. Film je premijerno prikazan na Berlinaleu, a u filmu se pojavljuju Krešimir Mikić, Tarik Filipović, Dražen Kühn, Jadranka Đokić, Leon Lučev, Marinko Prga i Nadežda Perišić-Nola. No već spomenuti uspjeh hrvatske glumice Zrinke Cvitešić u programu Shooting Stars 2010 ostvaren je na temelju uloge u bosanskohercegovačkom filmu Na putu Jasmile Žbanić. Svoje su uloge u tom film ostvarili i Leon Lučev, Nina Violić te Marija Kohn. Leon Lučev odigrao je i ulogu u slovenskom filmu, ratnoj drami Cirkus fantasticus redatelja Janeza Burgera koji je 1990-ih snimio jedan od ponajboljih slovenskih filmova U leru. Bojan Navojec zaigrao je u posljednjem filmu danskog redatelja Olea Bornadela, trileru Deliver Us from Evil, koji je poznat po kultnom trileru Noćni čuvar iz . Krešimir Mikić zaigrao je u bugarskoj ratnoj drami Forecast Sofie Zornitsae autorice nagrađivanog filma Mila s Marsa.

OTVARANJE SPECIJALIZIRANIH KINA

U vremenu sveopće komercijalizacije i nepristupačnosti kina za male produkcije, svoje je mjesto u Hrvatskoj nakon prošlogodišnjeg otvaranja Art kina u Rijeci pronašlo i novootvoreno Doku kino Croatia koje je svoja vrata otvorilo marginaliziranoj dokumentarnoj formi. Tako su tijekom prošle godine svoje mjesto na platnu ovog kina pronašli i domaći dokumentarci kao što je Plati i ženi, Solo, Sretna zemlja, Splitski akvarel, L.A. Nedovršeno, Tri, Slučajni sin, Welcome to Igrane, Stonoga, Ti meni ja tebi, Sve o Evi, Čekajte, čekajte, Sevdah i Vukovar – posljednji rez. No i kino Europa je u nekoliko navrata svoja vrata otvorilo hrvatskim dokumentarcima. Tako su u 2009. svoje premijere imali Odavde do tralala Borisa Veličana, Pobjednici Tomislava Žaje, Solo T. Žaje i Davora Švaića, Zajedno Nenada Puhovskog, a i prikazivački gigant Cinestar nakratko je odškrinuo vrata i ugostio premijeru filma Dejana Aćimovića Hrabro i na rezultat!

PROGRAM MEDIA 2007 I MEDIA DESK HRVATSKE

MEDIA desk Hrvatske osnovan je pri Hrvatskom audiovizualnom centru, 15. rujna 2008. g. Aktivnosti MEDIA deska Hrvatske financirane su od strane Ministarstva kulture i Europske komisije i to u jednakim iznosima. MEDIA desk Hrvatske je od početka 2009. godine sudjelovao na tri godišnja sastanka Direktorata za informacijsko društvo i medije Europske Komisije te Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (Berlin, Cannes, Bruxelles). Također, u suradnji s organizatorima festivala u Hrvatskoj održane su dvije radionice stručnog usavršavanja (ZagrebDox Pro, Animafest Pro), dva okrugla stola (Motovun Film Festival, 25 FPS) te predavanje o filmskim festivalima (Zagreb Film Festival).

U suradnji s hrvatskim partnerima (Društvom hrvatskih filmskih redatelja, Odjelom gradske uprave za kulturu Grada Rijeke, Hrvatskom kinotekom, Split Film Festivalom i Kulturnom kontaktnom točkom) održano je četiri predavanja o Programu MEDIA 2007 te predavanje na temu sličnosti i različitosti Programa Kultura 2007 i Programa MEDIA 2007.

U suradnji s MEDIA deskovima iz Bugarske, Italije, Mađarske, Njemačke, Slovenije, MEDIA desk Hrvatske održao je predstavljanje programa stručnog usavršavanja na Sarajevo film festivalu te suorganizirao Neighbouring Co-production Meeting u Ljubljani. Krajem godine, MEDIA desk Hrvatske organizirao je u Zagrebu radionicu za europske koprodukcije – NIPKOW te tiskao detaljniji Vodič kroz Program MEDIA 2009/2010.

Nakon prvih, pozitivno ocijenjenih prijava Animafesta (27.921 eura) i Motovun Film Festivala (35.000 eura), dječji film Koko i duhovi, u režiji Daniela Kušana i pod okriljem producentice Ankice Jurić Tilić, postao je ujedno prvi hrvatski film koji je dobio potporu za razvoj pojedinačnoga projekta Programa MEDIA 2007 i to u iznosu od 35.000 eura.

Također, producentska tvrtka Alt F4 d.o.o. bilježi svoje prve značajne filmske rezultate. Na drugom roku natječaja (24/2008) u kategoriji za razvoj pojedinačnoga projekta – kreativnoga dokumentarca projektu Mehaničke figure dodijeljeno je 60.000 eura.

Među mnogobrojnim distributerima iz zemalja članica Programa MEDIA koji su dobili potporu za programe selektivne distribucije našli su se i sljedeći hrvatski distributeri: Blitz film i videodistribucija za film Slumdog Millionaire, Continental Film za filmove Disco Ormene, Home, Nunta Muta i Revanche i Discovery za film Gomorra.

In memoriam

I na kraju podsjećamo na sva imena bez kojih je prošle godine ostala hrvatska kinematografija, a čiji rad i dijela nikada neće biti zaboravljeni.

Krajem 2008. godine napustio nas je prvi ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Albert Kapović te je početak 2009. godine obilježen velikim gubitkom čovjeka koji je svojim bogatim iskustvom u području audiovizualne umjetnosti znatno doprinio hrvatskoj kinematografiji. Početkom godine napustio nas je dr. Mato Kukuljica, dugogodišnji čelnik Hrvatske kinoteke i voditelj projekta prikupljanja, arhiviranja i restauracije hrvatskog filma. U svibnju nas je napustio redatelj popularne serije Naše malo misto Daniel Marušić, a u lipnju jedan od najznačajnijih domaćih redatelja i scenarista Zvonimir Berković, čiji se Rondo smatra jednim od najboljih hrvatskih filmova svih vremena, a svoje posebno mjesto u hrvatskoj kinematografiji ima i film H-8 Nikole Tanhofera za koji je Berković napisao scenarij. Veliki kazališni i filmski glumac Vanja Drach napustio nas je u rujnu, kao i glumac Emil Glad. Napustili su nas i glumci Vladimir Puhalo i Ilija Zovko. Istaknuti scenograf na velikim filmskim produkcijama Duško Jeričević preminuo je u studenome, a otprilike u isto vrijeme iznenada nas je napustio i istaknuti snimatelj, redatelj te idejni začetnik i direktor One Take Film Festivala Vedran Šamanović.