autorski tekstovi inmediasres knjige POP COOLTURA

Slučaj Algoritam: Lajanje bez ugriza za domaću književnost

Na ovogodišnjem Sferakonu dramaturginja i spisateljica Irena Krčelić održala je predavanje na temu (samo)izdavanja E-knjige. Upravo na taj način Krčelić objavljuje i zarađuje od svog rada. Interes za predavanje je bio popriličan, a premda ne izravno povezano, zanimljivo je bilo slušati to predavanje u kontekstu zatvaranja Algoritma.

Algoritam je, kao što je već poznato, najveći hrvatski lanac knjižara (sad već možemo reći i bio). Broj zaposlenih je postepeno padao (poslovni hr. piše kako je po zadnjim brojkama od 174 zaposlenika ostalo njih 69), padali su i poslovni prihodi (2011. 122 milijuna kuna profita, a samo 49 milijuna lani), ali su zato konstatno dolazili novi i zanimljivi naslovi knjiga, stripova, video igara i ostale multimedije na police poslovnica. Ipak, rasli su dugovi prema nakladnicima, a kupci su se smanjivali i većinski postali samo razgledavači koji većinu ponude mogu skinuti s interneta (bilo legalno ili ilegalno), a ne kupovati za poprilično visoku cijenu. Dobar su primjer sve popularnije japanske mange, koje sa cijenama od 90 kuna po knjižici nisu bile primamljive za kupnju, pogotovo kada ih možete na internetu čitati besplatno. Međutim, problem interneta kao mjesta gdje je sve jeftino ili besplatno, a djeluje ubojito po nakladnike i autore, problem je rezerviran uglavnom za ostatak svijeta. Hrvatski autori susreću se s drugim problemom, a to je sve slabija objavljenost njihovih djela. Čak i kada se radi o tematikama srodnih autorima poput Louis McMaster Bujold ili George R.R. Martina, koje je Algoritam rado promovirao, a publika rado čitala.

Uzaludna suradnja

Primjer je mlada riječka autorica Klara Peranić koja je početkom godine objavila fantasy roman „Vermogen (četiri kraljevstva)“ u izdavačkoj kući studio TiM. „Već neko vrijeme nismo surađivali s Algoritmom jer je kao i u slučaju velike većine distributera uz časne iznimke uzaludno“, kazao nam je Milan Zagorac, riječki književnik i urednik Studio TiM-a, zašto se roman Klare Peranić nije mogao naći na policama Algoritma. „Prodaja je mala, rabati veliki, a naplata loša“, pojašnjava Zagorac i napominje da to nije problem samo Algoritma.

Žarko Jovanovski, pisac i pjesnik koji je svoje pjesničko petoknjižje, strip i zbirku priča objavio u samoizdavaštvu, nije zabrinut zbog zatvaranja Algoritma. O njima ne ovisi, ali mu je „žao ljudi koji će završiti na burzi“. Smatra da bi trebao nastradati vlasnik, ali da će se to ipak svaliti na leđa zaposlenika. „Klasično izdavaštvo umire i neću mu plakat na grobu“, objašnjava svoje stajalište Jovanovski.

Gordana Farkaš Sfeci iz izdavačke kuće „Oceanmore“ nije iznenađena ovim raspletom. „Algoritam naklada propala je još prije dvije godine i trenutno je u predstečajnoj nagodbi tako da su svi domaći pisci koji su objavljivali u Algoritmu prešli kod drugih nakladnika i nastavili svoj rad“, rekla je Farkaš i istaknula za primjer svoje kuće pisca Kristiana Novaka.

Josip Ivanović, urednik izdavačke kuće Edicija Božićević smatra kako zatvaranje Algoritma nije samo po sebi tragično. “Tragična je politika Ministarstva (kulture) koja apsolutno ne čini dovoljno da se održe inicijative (kao što su, recimo, natječaji Prozak ili Na vrhu jezika) koje promiču mlade autore i objavljivanje mladih autora“, objašnjava Ivanović.


Nedostatak afiniteta i povjerenja za SF
Oceanmore ima vrlo probranu listu domaćih autora koje objavljuju. Farkaš objašnjava kako su uzroci njihovi „kapaciteti razine mikronakladnika“. U cijeloj priči čini se kako za sve popularnije žanrove SF-a i dalje nema nema mjesta u Hrvatskoj.
„SF i fantasy nismo nikada objavljivali jer nemamo afiniteta uopće za žanrovsku književnost, a ljudi koji kupuju tu vrstu književnosti će se snaći“, objašnjava Farkaš istaknuvši za primjer snalaženja Amazon. Zagorac ističe problem javnosti koja voli stranu žanrovsku književnost, ali ne i domaću. „Radi se o nedovoljnom povjerenju čitateljske publike i potencijalnih kupaca knjige prema domaćoj žanrovskoj knjizi, i shodno tome nepovjerenju da će se ijednom nakladniku taj posao ikada isplatiti“, objašnjava Zagorac nevoljkost izdavača za suradnju s mladim piscima, a pogotovo onim žanrovskim.

Stihija

Algoritam nije prvi krah izdavaštva u Hrvatskoj, a moguće ni posljednji. Farkaš ističe kako je „prodaja knjiga pala za 50% u zadnjih pet godina i prati ekonomsko stanje u državi“. „Ako ne bude bilo pravilno zadanog zakonskog okvira takvi će se potresi događati i u budućnosti“, predviđa Farkaš referirajući se tržišnu ekonomiju koju ocjenjuje stihijom. Ivanović upozorava kako je Algoritam primarno bio „knjižarska mreža, a tek onda izdavač“. „Sustav u kojemu se stvorila ovisnost domaćih izdavača o Algoritmovoj mreži bio je izrazito nezdrav i loš“, ocjenio je Ivanović kako zbog toga doista postoji mogućnost da male izdavačke kuće propadnu. Državnu politiku smatra odgovornom zbog toga što Algoritam neće isplatiti dugove prema nakladnicima. „Tragično je da ljudi koji su doveli do tih dugova i koji potencijalno mogu upropastiti stotine ljudi i desetke poduzeća, vjerojatno neće nikako odgovarati“, nezadovoljan je Ivanović.

Pisci bolje rade sami?

Pisci nisu izražavali previše sućuti za Algoritam, No, zar bi uopće i trebali? Ima li za to vremena? Postoje novi načini plasmana spisateljskog rada na kojemu treba raditi, kao što je pokazalo predavanje Irene Krčelić o E-knjigama. „Napete su mi produktivne rasprave o modelima koji učinkovito spajaju autore s čitateljima, na obostranu korist, a ne analiza sloma zastarjelog sustava“, obrazložila je Krčelić zašto je naši upiti o Algoritmu nisu zanimali i nije na njih htjela odgovarati. S njom se slaže i Jovanovski koji smatra kako odnosi pisca i izdavača nisu potrebni.
„Što manje posrednika između pisca i čitatelja, to bolje. Viva la anarchism!“, zaključuje Jovanovski. Ivanović na takvo stajalište isto gleda pozitivno, ali upozorava na problem općenite nerazvijenosti kulture kupovanja knjige. „Ljudi knjige najčešće kupuju tako da odu u knjižaru i razgledavaju ili na preporuku prijatelja“, objašnjava Ivanović izazove na koje samoizdavaštvo najčešće odgovara internetskom ili osobnom prodajom.
„Ako je pisac spreman na vlastiti račun objaviti knjigu ili e-knjigu, baviti se njenom promidžbom i distribucijom i prodajom, zaista nemam ništa protiv“, komentirala je Farkaš iako smatra da će tako pisci osobno iskusiti teškoće distribucije. „ Objaviti knjigu je relativno lako puno ju je teže plasirati na tržište i učiniti sve da bude primjećena u javnosti“, zaključuje. Zagorac također smatra kako je važan odnos izdavača i autora. „Nadam se da će biti mudrosti i da će se domaći autori i nakladnici naći u nešto kvalitetnijim odnosima. Ovo je do sada bilo loše po sve“, kazao je Zagorac uvjeren da će za to ipak trebati neko vrijeme, pogotovo dok se ne riješi preslagivanje nakon Algoritma.

Ivor Kruljac

 

Redakcija

Redakcija

Komentari

Reklame