autorski tekstovi inmediasres KOLUMNIZAM POP COOLTURA PRIRODA & DRUŠTVO SVAŠTARA

Reykjavik (Island) by Vikend ratnik

Hedonist sa sindromom Petra Pana koji je proputovao više od 50 država svijeta na 4 kontinenta. Specijalnost: posjeduje posebnu moć da u par dana vikenda + dan/dva upije srž i dušu svake destinacije. Druži se s lokalcima, na lažnu pressicu ulazi besplatno u muzeje, spava minimalno, zatvara klubove, degustira tradicionalnu gastronomiju i štreberski obilazi sve najvažnije znamenitosti.

Dolazak/Odlazak: Uz dobru organizaciju više od par mjeseci ranije (zbog mogućnosti da se piknu jeftinije avionske karte), fleksibilnost oko termina i malo jači budžet, Reykjavik se može posjetiti i za produženi vikend. Iako, sadržajno i financijski (kad se već poteže na Island), pametnije je otići na bar tjedan dana uz road trip obilazak cijelog otoka. U ljetnom periodu, naravno. Avionom iz Zagreba postoje razne kombinacije s minimalno jednim presjedanjem. Možda je najbolje dočepati se Londona (Gatwicka) i od tamo WOW airom (islandska low cost kompanija) tri sata do Reykjavika. Još bolja opcija je direktan let iz Budimpešte Wizz Airom (do Ferihegya autom ili vlakom) koji se može naći i za 300 eura. Oko 4 sata leta i eto vas na modernom Keflaviku (najbolja zračna luka na svijetu 2009.). Postoji solidna opcija i sa Marca Pola (Venecija) gdje preko Londona ima letova i za ispod 300 eura. Uglavnom, treba utrošiti nešto vremena za pronaći najbolju varijantu koja vam odgovara i kupiti kartu… Jednostavno, zar ne?

Must visit: Reykjavik je najsjeverniji glavni grad na svijetu u kojem živi 60% stanovništva Islanda. Centar je vrlo mali i sve se može prohodati. Crkva Hallgrimskirkja najviša je građevina u gradu i nalazi se na malom brežuljku u centru. Vrlo čistih linija i bez skoro ikakvih ukrasa u unutrašnjosti, simbolizira islandsku jednostavnost i mirnoću. Pogled s vidikovca na vrhu tornja obuhvatiti će cijeli grad i šire. Koncertna dvorana Harpa koja se nalazi na samoj obali sagrađena je 2011. i odmah je postala novi simbol grada i arhitektonski biser. Centrom dominira glavna ulica Laugavegur koja je zapravo „sve u jednom“ – shopping zona, središte mnogih kafića&restorana te klubova noću. Prava gradska žila kucavica! Najzanimljiviji dio grada je Stara luka (Gamla Hofnin) u kojoj vlada old school ribarska atmosfera s velikim i malim ribarskim plovilima (na koje se može i popeti i nabaciti par fotki),  skladištima i pokojim restoranom sa svježe ulovljenim plodovima mora (poput Amfore pored ribarnice na Dolcu). Najstariji dio grada smjestio se pored jezera Tjorn u samom centru grada i karakterističan je po šarenim kućama. Teški Život na sjeveru feeling!  I to bi bilo manje više sve što se tiče centra. Reykjavik je pravi mini-me sjevernjačkog tipa grada i izgleda baš onako kako ste zamišljali. Malo, jednostavno, šareno, nisko i hladno!

Dosje kuhinja: Islandska kuhinja je poznata po jelima od kojih se, blago rečeno, većini počne okretati želudac. Fermentirano meso morskog psa, kuhana ovčja glava, sirova riba i ukiseljeni ovčji testisi predstavljaju tradicionalnu kuhinju koja se temelji na različitim postupcima konzerviranja, ali osim u par restorana (u kojima su zapravo većinom turisti željni gastro avanture i hvale da su probali nešto neobično) navedena jela nisu dominantna u svakodnevnoj kuhinji . U državi poznatoj po ribarstvu, morska hrana je apsolutni „must“. Odrezak od kita (koji ima okus po jetricama), sušena riba, marinirani losos ili bakalar prvi su izbor. Ako vam debljina novčanika dozvoljava, jer malo je reći da su restorani jako, jako skupi za naše pojmove. Ali jednom se živi. Osim ribe, Island je poznat po uzgoju ovaca. Janjetina se obično priprema u foliji i nema tako intenzivan miris kao kod nas. Uz janka, u Reykjaviku se isplati odigrati i na krvavice ili burger od soba. Jeftinija varijanta od restorana je kupnja ribe (najbolje lososa) u dućanu i priprema u apartmanu. Kao i obroci u azijskim etničkim restoranima koji su nešto jeftiniji. Vino je preskupo, tako je pivo bolji izbor posebno uz činjenicu da craft industrija cvijeta. Ali i najčešće etikete poput pive Viking, Brio i Kaldi nisu loš izbor. Zanimljiva činjenica da se do ne tako davne 1989. godine pivo nije smjelo prodavati na otoku, dovela je do obilježavanja 01.03. (datuma kada je prohibicija ukinuta) kao Dana pive.

Od sumraka do zore: Poput restoranske scene, noćni život Reykjavika je udarac na budžet. Savjet je da u maximalno dozvoljenim količinama (1 l votke, 1 l likera i 6 l piva ili 1 l žestice i 9 l piva ili 3 butelje vina i 6 l piva) kupite cugu na aerodromu po ulasku u zemlju. Alkohol na Islandu nije ni moguće kupiti u klasičnim špeceraj dućanima, nego u samo onim specijaliziranim. I morate imati iznad 20 godina. Uz alkohol, na aerodromu nije loše ni kupiti (ili još bolje dofurati iz Hrvatske) par šteka cigareta koje je lako bilo gdje prodati po sedamdesetak eura i tako malo pojačati budžet. Ni lokalci ne vole plaćati visoke cijene alkohola u klubovima, pa prije izlaska piju doma i izlaze iza ponoći. Po ljeti svi klubovi imaju tamne zavjese s kojima pokušavaju prekriti činjenicu da je vani dan. Glavna šihta za noćni izlazak je ulica Laugavegur i zona oko starog dijela grada. U petak i subotu centar je prepun pijanih mladih ljudi koji obilaze klubove. S obzirom na veličinu grada, noćni život je iznenađujuće raskalašen kao i u cijeloj sjevernoj Europi. U klubovima svi plaćaju karticama (zamislite minuse na računima da je to uobičajena praksa kod nas) i zabava prestaje točno u 04 ujutro. Oni snalažljiviji će pronaći i par „tajnih“ mjesta koja rade dulje. Muški dio populacije koji voli plavuše na Islandu će doći na svoje. Plavuše i samo plavuše. Tri su bile i Miss svijeta. Žene skoro svih generacija imaju djevojački pravilne crte lica. Jedne od najljepših žena na svijetu definitivno. Plastičari nemaju baš posla na Islandu…

Dan više: Kako je Reykjavik moguće obići za dan/dva pod obavezno je otići do Blue Lagoon – čudo prirode i kupanje u toploj kristalno plavoj termalnoj vodi  koje je poseban doživljaj po zimi.  Na drugom mjestu je Golden Circle tura koja obuhvaća gejzir Strokkur, vodopad Gullfoss i NP Thingvellir.

Kralj je gol: Reykjavik je pravi mali boutique glavni grad države u kojoj ljeti dan traje skoro 24h, dok je zimi obrnuta situacija u korist noći. Plus što se u danu vrijeme promjeni iz kiše u sunčano i obrnuto više puta u 24h. Zimi svi lokalci imaju high tech nepromočive jakne s kapuljačom, a za vrijeme kiše pojava stranaca s kišobranima ili priručnim kabanicama izaziva blagi podsmjeh. Zimi većina automobila ima zimske gume s čavlićima koje stvaraju karakterističan zvuk koji dominira cestama. Voda iz slavine dolazi direktno iz geotermalnih izvora, tako da kupaona za vrijeme i nakon tuširanja ima miris po trulim jajima. Naravno, nije pogodna za piće. Nezaposlenost na Islandu je 1%, socijalna pomoć 1200 eura, minimalac 2000 eura. Ali s druge strane cijeli otok nema šuma ili bilo kakvih biljaka, scenografija podsjeća na onu iz filmova o Mjesecu – ugasla vulkanska lava, kamenje i šljunak. U zimskom dijelu godine temperature su niske uz čestu kišu i vjetar. Čisti Jing i Jang. Reykjavik (cijeli Island) je destinacija za one dubljeg džepa ili dobre štediše. Sve što taknete je stvarno skupo… Ali simpatizeri neobične i impresivne prirode koja kao da nije s ovog planeta, ljubitelji sjevernjačkog načina života, oni koji često spominju kao primjer države gdje se od ponedjeljka do petka ozbiljno radi, a vikend udara po hedonističkim preferencijama i oni koji nisu ovisnici o sunčevoj svjetlosti i toplini, Reykjavik i Island će pamtiti. I jako ga cijeniti.

Tagovi
Luka jagarić

Luka jagarić

Komentari

Reklame