Aktualno Glazba inmediasres POP COOLTURA showbiz Zabava

Zabrana hrvatske glazbe na domaćim radio stanicama: Ili kako se od sranja radi vijest?

HURIN  je Hrvatska Udruga Radijskih Nakladnika. ZAMP je Zaštita Autorskih Muzičkih prava. HDS Hrvatsko Društvo Skladatelja. Sad znate pojmove. Situacija je sljedeća. ZAMP je udruga kojoj je Sabor dao legitimitet da ubire lovu od medija po Hrvatskoj, po njihovim procjenama, ljestvicama i tablicama i tabelama. Najnovija procjena je prema pisanju određenih medija i preplašenih, bila da se po njihovom pravilniku i Zakonu o autorskim pravima imaju uzimati 8% od prihoda radio postaja za dozvolu i legitimitet vrćenja glazbe domaćih izvođača. To se nije svidjelo predstavnicima radija pa se digla kao buna i nesporazum. Jedan od estradnih novinara i menadžera na svom Facebooku je objavio lažnu informaciju o odluci o zabrani domaće glazbe koju su navodno donijele članice HURIN-a, što je predsjednik udruge Željko Švenda demantirao, ali potvrdio nezadovoljstvo i pregovore sa ZAMP-om koji traju u svrhu rješenja problema.

Obzirom na duple i nepotpune informacije, služba ZAMP-a je izdala priopćenje koje prenosimo u cijelosti.

“Povodom najnovijih medijskih upita o navodnom bojkotu i nezadovoljstvu domaćih komercijalnih radijskih postaja, članica Hrvatske udruge radijskih nakladnika HURIN, kao dionici hrvatske glazbene industrije dužni smo reagirati te javnosti i našim članovima predstaviti pojašnjenje objavljenih tvrdnji. Glazbena djela čine okosnicu programa radijskih postaja – glazbu možemo opisati i kao osnovni repromaterijal radijskih postaja koje njenim emitiranjem, između ostalog, privlače oglašivače i ostvaruju svoje poslovanje. Za legalno korištenje glazbe, potrebno je dopuštenje onih koji tu glazbu stvaraju, odnosno odobrenje strukovnih udruga koje zastupaju glazbene kreativce.

Hrvatske udruge glazbenih autora, izvođača i diskografa (HDS ZAMP, HUZIP, ZAPRAF) s HURIN-om su 2009. potpisale ugovor kojim reguliraju odobrenje za sva glazbena prava, odnosno prava autora, umjetnika izvođača i proizvođača fonograma. Za sva tri prava naknada je ugovorena sukladno Zakonu o autorskom pravu i u konačnici bi trebala iznositi 8% od prihoda radijskih postaja. Također, ugovoreno je da se navedeni iznos od 8% postepeno dostiže kroz razdoblje od 10 godina, počevši od 2,6% u 2010. godini s godišnjim uvećanjem od 0,5%. Tijekom gospodarske krize glazbene udruge izašle su u susret radijskim postajama omogućivši im zastoj ugovorenog godišnjeg porasta. Štoviše, umjesto ugovorenih 8% prihoda, iznos zbirne naknade za emitiranje posljednjih godina dosegnuo je jedva 4,5% od prihoda.

Budući da ukupni prihod radijske industrije raste u odnosu na recesijsko vrijeme, a evidentan je i oporavak tržišta, predstavnici hrvatskih glazbenih udruga započeli su pregovore s predstavnicima HURIN-a o daljnjoj primjeni ugovora za korištenje glazbe kako bi se ta naknada povećala za 0,5% i za ovu godinu iznosila 5% ukupnih prihoda, a ne 8% kako se navodi.

Važno je naglasiti da ne postoji nikakav novi cjenik te da će cijena zbirne licence za korištenje glazbe, čak i kad dosegne ugovorenih 8%, i dalje biti među najnižima u Europi i regiji te gotovo upola manja od prosječne naknade u Europi, što je potvrdila i studija Ekonomskog instituta Zagreb iz 2015. „Cijena prava za komercijalne radijske postaje je za 44% manja od prosječne europske, a pritom uključuje licence svih dionika snimljenog glazbenog djela“, navodi se u studiji. Pritom, napominjemo, predmet ugovora nisu isključivo hrvatski autori, izvođači i diskografi već cjelokupan svjetski katalog glazbe koji je na raspolaganju radio postajama za neograničeno korištenje.

Predstavnici autora, izvođača i diskografa sljedećeg će tjedna nastaviti pregovore s predstavnicima komercijalnih radijskih postaja imajući u vidu interese svojih članova koji zaslužuju pravednu naknadu za korištenje njihove glazbe. Smatramo da cijena glazbe treba pratiti tržište, kao što i prihodi naših članova trebaju pratiti rast životnih troškova. Pritom će radijske postaje i dalje uživati jednu od najpovoljnijih licenci za glazbu u Europi te ćemo zajedno raditi na snažnoj hrvatskoj glazbenoj industriji u interesu onih koji tu glazbu slušaju, ali i onih koji je stvaraju.

Nenad Marčec, glavni direktor HDS ZAMP-a

Zvonimir Stanislav, predsjednik HUZIP-a

Maja Vidmar, direktorica ZAPRAF-a”

 

Redakcija

Redakcija

Komentari

Reklame