Aktualno Celebrities Glazba inmediasres POP COOLTURA showbiz TOP VIJEST Zabava

Kako današnja hrvatska estradna generacija Z sluša glazbu: Malo reklame za streaming servise

Streaming servisi su kasetofoni današnjeg doba, CD playeri s naprednim funkcijama i nešto poput digitalnih gramofona kojima dodajemo individualizirane želje. Središnje su mjesto za objavljivanje i slušanje glazbe i sastavni dio suvremenog načina života. Njihova važnost u svakodnevici tolika je da su doveli do rekordnog broja sati koje ljudi provode uz glazbu. Istraživanja govore kako se radi o 42 do 45 sati tjedno što u prosjeku daje šest ili više sati na dan. Zašto je to tako?

Za streaming servise sam prvi puta čuo kad sam se počeo profesionalno baviti glazbom“, reći će Marko Kutlić, “glazbu praktički cijeli dan slušam na Spotifyju, sigurno jedno pet do šest sati dnevno. I zajedno s Nelom i kad sam sam u autu. Glazbu je definitivno najbolje slušati na streaming servisu, jer imaš sve na jednom mjestu. Jednim klikom možeš doći do bilo kojeg izvođača kojega želiš slušati.“ Ili pjesmu, recimo. Poput aktualnog singla ‘Budi moja noć‘ koji je snimio Marko Kutlić.


Samir Cerić Kovačević
GLAZBA NAM JE PREVAŽNA: PREMA ŽANRU I PREMA RASPOLOŽENJU
Glazba nam je uvijek bila prevažna. I onda kada smo dobili mogućnost pristupiti joj bilo kada i gdje bilo –  jednim klikom na zaslonu mobitela, kompjutora, auto hifija ili bluetooth zvučnika – to ćemo učiniti. Da nam ilustrira dan, utješi nas kad smo tužni, opusti kad smo u stresu ili ojača ljepotu radosti zbog ostvarenog. Zato što nam Spotify, Apple Music ili Deezer daju tu mogućnost, da odmah prilagodimo glazbu trenutku, promijenio se i način kako je slušamo. Prema raspoloženju prvo, a onda prema žanru koji nam se sviđa. A ljudi generacije Z to su prvo usvojili i zato je umjetnicima generacije Z streaming servis isto tako prijeko potreban.

Svako jutro kad se probudim, uzmem mobitel i na Spotifyju nađem playlistu koja mi se tog dana, prema raspoloženju, sluša“, reći će Nela i istaknuti kako je najveća prednost digitalnih servisa da ima “sve što si zamislim i što si ne mogu zamisliti pa moram otkrivati“. “Nedavno sam si zadala izazov da preslušam sve više albuma iz knjige ‘1001 album koje morate preslušati prije nego umrete”, dodat će vlasnica hit-singlova ‘Melodrama’ i ‘Ono što ostaje‘ i pojasniti: “Nekada imam edukativne dane pa učim i istražujem albume i izvođače koje bih možda već od ranije trebala znati.


Samir Cerić Kovačević
 PLAYLISTE POMAŽU U OTKRIVANJU I POPULARNOSTI GLAZBENIH RADOVA
Streaming servisi su prevažni umjetnicima jer donose veći doseg njihove glazbe i omogućuju im da budu na meniju slušatelja na svim kontinentima svijeta. Albumi koje objavljuju nalaze se u svakom džepu – u društvu sa sedamdeset milijuna pjesama koji se nude. Omogućuju nam da stvaramo osobne playliste omiljenih pjesama na način koji želimo, ali i da uživamo u uredničkim odabirima pjesama. Možemo slušati podcaste, ali i dobiti osobne preporuke servisa na osnovu naših preferencija.

Mislim da su playliste jako bitne. Ako mi se sluša samo akustična glazba ili ljubavne balade, onda pretražujem playliste, a ne albume. Otkrila sam jako puno novih izvođača na taj način. I sama si napravim playlistu, a jednako tako imam i playliste koje redovno pratim. One za malo sretnije ili malo tužnije dane“, govori Nela. Nika Turković će reći da je “postojanje playlista na kojima ti netko drugi pripremi dobar miks ti omgućava da uvijek otkriješ nešto novo. Neke od sada omiljenih izvođača i omiljenih pjesama sam pronašla na playlistama. Posebno mi se svidjelo kada su moje pjesme uvrštene na playliste, jer to znači da će ljudi koji ih vjerno slušaju naići i na njih.

Ipak, u društvu 70 milijuna pjesama znači kako je konkurencija za pažnju svakog pojedinog slušatelja velika. I zato će Marko Kutlić reći kako mu se čini da je danas teže uspjeti nego ranije, ali da će “svaka glazba naći put do svojega slušatelja“. Na servise se dnevno postavi između 40 i 60 tisuća novih pjesama i ta mogućnost svrnula je pažnju na dvije velike vrijednosti – vrijeme koje imamo na raspolaganju i mogućnost prepoznavanja. Vrijeme koje imamo uvijek je isto – 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. Mogućnost prepoznavanja, pak, ovisi o načinu plasmana onoga što umjetnici i kreatori rade. I u tome je velika važnost diskografskih kuća.


Samir Cerić Kovačević
ULOGA DISKOGRAFA U DOBU STREAMINGA NEZAMJENJIVA JE
Diskografi imaju timove specijalista koji brinu o tome da pjesme budu plasirane, prepoznate i uvijek u katalogu. Oni ulažu u izvođače i njihovu umjetnost. Stavljaju im na raspolaganje ljude vične marketingu i promociji, distribuciji i javnoj komunikaciji, omogućuju im uvid u korištenje njihove glazbe i povezuju ih s umjetnicima drugih profesija kao što su glazbeni producenti, redatelji videospotova, fotografi, dizajneri i koncertni promotori. Menadžeri u diskografskim kućama ljudima od umjetnosti nerijetko su i prijatelji na dnevnom zadatku slušanja.

Uvijek sam bila poslovna osoba, važan mi je taj poslovan pristup i važno je biti informiran“, dodaje Nika Turković: “Potrebno je jako puno pripreme, dobre organizacije, dobre povezanosti  s ključnim ljudima u glazbenom i medijskom svijetu. Bez toga se, naravno, može, ali mislim da je zahvalnije imati podršku organizacija koje vam pomažu na tom putu.“ Vlasnica hit-pjesama ‘Boje‘ i ‘gledaj me‘ jako je zadovoljna što se odlučila za diskografa: “Odabrala sam diskografa otkako sam se odlučila vratiti glazbenom putu. Mislim da mi se jako posrećilo, jako sam zadovoljna. Postali su mi prijatelji i suradnici. Uvijek se možemo o svemu razgovarati, uključeni su u moj rast i razvoj i nikada se ne osjećam usamljeno i kao da nikoga nije briga. Ljudi iz diskografske kuće uvijek mi u svemu pomažu.“

Kada je o streaming servisima riječ, uloga diskografa nezamjenjiva je. Jer njegovo znanje i njegova akcija na terenu daje tu bitnu razliku – da pjesma bude prepoznata i uvrštavana na prestižne playliste, da album bude pozicioniran na lokalizirane naslovnice servisa vidljiviji oku i uhu slušatelja. A dok diskograf radi na svemu tome, umjetnik se može baviti svojim kreativnim radom, onime u čemu je najjači i što ga najviše pokreće. Piše pjesme ili radi na usavršavanju njihove izvedbe u medijima ili na pozornici. Dok se diskograf bavi plasiranjem njegova umjetničkog rada, izvođač se bavi sobom i svojom umjetnošću.


Antonio Livaić
STREAMING SERVISI SU SADAŠNJOST I – BUDUĆNOST
Streaming je budućnost“, reći će D O K T O R. Vlasnik uspješnih hyperpop singlova ‘Daj bebo‘ i ‘Last Save’ javno je pozvao ljubitelje glazbe da što više uživaju u streamanju pjesama i naglasio da pretplatom na digitalne platforme pomažemo izvođačima općenito, kao i mladim izvođačima koji žele živjeti od glazbe. Jure Brkljača će dodati kako slušanjem glazbe putem servisa “podržavamo mlade umjetnike da mogu financirati svoj buduća djela“ i da je taj način slušanja glazbe “u koraku s modernim vremenom.“ Mlada pop zvijezda nedavno je objavila album ‘Ostani tajna moga života’.

Popularnost streaming servisa – čiji broj korisnika u svijetu se broji stotinama milijuna, pa i milijardama – doveo je do snaženja kompletne diskografske i glazbene industrije u cjelini. Slijedom povećanja prihoda, doveo je do povećanja broja radnih mjesta u glazbi i sve većeg udjela prihoda u ukupnom nacionalnom BDP-a zemalja širom svijeta. Prisutnost servisa u Hrvatskoj važna je i zbog toga jer oplemenjuje kreativni rad desetina tisuća ljudi, ali – u onom krajnjem dometu – utječe i na svaku osobu u Hrvatskoj. Apple Music, Deezer, Spotify, YouTube Music i Tidal važniji su negoli mislimo. I zato je potrebno imati ih ovdje i s njima dobiti ono najbolje i najkreativnije od onoga što nude. A nude glazbu i nude albume, pjesme koje je netko objavio i staviti ih na raspolaganje svakome od nas.

Kada slušamo glazbu na streaming servisima, na neki način pokazujemo i poštovanje prema izvođačima koje volimo kao slušatelji“, ističe Nika Turković i podvlači kako živi od slušanja glazbe: “Kad se prvi put pojavila mogućnost da imam aplikaciju preko koje mogu slušati glazbu bez zatvaranja i otvaranja aplikacija, vjerna sam joj od trenutka kada sam je skinula prvi puta početkom srednje škole pa do dana današnjega.“


Hit Records
STREAMING SERVISI SU NAŠE OSOBNE GLAZBENE BIBLIOTEKE
I još! Streaming servis je duboko osobno iskustvo na kojemu profil kreiramo po vlastitoj želji i gdje odabiremo i stavljamo željene albume u vlastitu digitalnu biblioteku.  Oni su poput velike police za CD-e ili ploče koje ćemo razvući od zida do zida, postaviti ih od poda do stropa i napuniti onime što želimo. Generacija Z ne može zamisliti svijet bez streaming servisa – Apple Musica ili Deezera, Spotifyja ili Tidala – jer bi njihovo nepostojanje bitno umanjilo doživljaj svijeta i života.

Mislim da će se u budućnosti sve preseliti na streaming servise i da su već sada možda najbitnija platforma za glazbu“, ističe Nela.

Redakcija

Redakcija

Komentari

Reklame