inmediasres mediji Politička aktuala POLITIZAM PRIRODA & DRUŠTVO SVAŠTARA

Lokalni izbori u RH 2021: Biranje između manjih zala, opet ništa dobro

Nešto više od 3 i pol milijuna ljudi s glasačkim/biračkim pravom će 16. svibnja 2021. u nedjelju u RH birati lokalnu vlast tj vodstvo za općine, gradove i županije u predstavničkoj vlasti.

Bira se 425 općinskih i 127 gradskih vijeća, 20 županijskih skupština i skupštinu Grada Zagreba, općinske načelnike, gradonačelnike i župane, sedamdesetak njihovih zamjenika iz redova nacionalnih manjina i desetak iz reda hrvatskog naroda u općinama gdje su Hrvati manjina.

Centar interesa su izbori u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, jer će sva četiri velika grada dobiti nove gradonačelnike, jer je dugogodišnji zagrebački gradonačelnik Milan Bandić nedavno umro, a Andro Krstulović Opara – Split, Veljko Obersnel – Rijeka i Ivica Vrkić – Osijek se nisu ponovno kandidirali.

Čelnici lokalne izvršne vlasti biraju se većinom glasova, a žele li biti izabrani već u nedjelju, moraju dobiti više od 50 posto glasova birača koji su glasali. Ne uspije li to nijednom od kandidata, za dva će se tjedna, 30. svibnja, na Dan državnosti, održati drugi izborni krug u koji ulazi dvoje kandidata s najvećim brojem glasova. Izabran će biti kandidat koji dobije veći broj glasova.

Pravo birati lokalnu vlast imaju punoljetni hrvatski državljani s prebivalištem u jedinici za čija se tijela izbori provode diljem Hrvatske. Na nedjeljnim izborima od 7 do 19 sati bit će otvorena 6572 biračka mjesta.

Glasovati se može samo u mjestu prebivališta, ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj, bilo u inozemstvu.

To vrijedi i za birače koji su se nakon potresa raselili s Banovine. Oni neće moći glasovati u drugim mjestima. Na samoj Banovini, gdje je potres oštetio i zgrade u kojima su ranije bila biračka mjesta, izbori će biti organizirani i u 25 šatora. Lokalni izbori drugi su koji se provode u epidemiji koronavirusa. Mjere zaštite slične su onima koje su se provodile na izborima za Hrvatski sabor u srpnju prošle godine. Novost je da su sada maske obvezne, a razmak povećan s metra i pol na dva.

Državno izborno povjerenstvo (DIP) pozvalo je sve sudionike izbora, fizičke i pravne osobe te medije da poštuju izbornu šutnju. Za njeno kršenje novčane se kazne kreću od tri tisuće kuna za fizičku osobu do pola milijuna kuna za pravnu, primjerice za političku stranku. Kandidati koji prekrše izbornu šutnju mogu biti kažnjeni s od 10 tisuća do 30 tisuća kuna. Povrede izborne šutnje prijavljuju se općinskim, gradskim i županijskim izbornim povjerenstvima te izbornom povjerenstvu Grada Zagreba. Za lokalnu izvršnu i predstavničku vlast kandidiralo se više od 38 tisuća kandidata, a premda su kandidati brojni, manje ih je nego prije četiri godine.

HDZ je i prije izbora osvojio 10% mjesta jer su se samo njihovi kandidati kandidrali u oko 50 biračkih jedinica.

Redakcija

Redakcija

Komentari

Reklame